Ovih dana trebao bi se održati važan sastanak.
Kako piše Jutarnji list u tiskanom izdanju, premijer Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade Tomo Medved trebali bi se sastati s vojnim zapovjednicima iz operacije ‘Bljesak’, čije procesuiranje od Hrvatske traži tužiteljstvo Bosne i Hercegovine.
Tužiteljstvo je hrvatskom Ministarstvu pravosuđa uputilo međunarodnu zamolnicu za pravnu pomoć u vezi 14 zapovjednika koje BiH tužiteljstvo tereti za sudjelovanje u izdavanju naredbi za neselektivno granatiranje i artiljerijsko djelovanje s područja pod kontrolom HV-a po civilnim ciljevima i mjestima Bosanske Gradiške i Kozarske Dubice, pri čemu je stradalo više civila, prenosi Net.hr
Državni vrh smatra da je riječ o zahtjevu koji nije potkrijepljen dokazima te da ga treba odbiti, a predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković razlikuju se u načinu kako to učiniti.
Milanović to jednostavno želi odbiti i poziva se na Zaključak o suradnji s BiH iz 2015. koji je donijela njegova Vlada, dok Plenković pravnom odlukom želi tu priču okončati. Ministarstvo pravosuđa i uprave donosi procjenu ide li dokumentacija DORH-u koji odlučuje pokreće li istragu ili ne. DORH, nakon što prouči dokumentaciju, može odbiti podići optužnicu te se prema tim ljudima više ne bi trebalo postupati, a kako piše Jutarnji, namjera Vlade je da se izbjegne ponovno pokretanje takvih postupaka.
Podsjetimo, tužiteljstvo Bosne i Hercegovine uputilo je zamolnicu za pravnu pomoć za 14 umirovljenih generala Hrvatske vojske iz operacije Bljesak koje terete za počinjenje ratnih zločina tijekom te vojno-redarstvene operacije. Prema informacijama koje je objavio Dnevnik.hr na popisu su, između ostalih, Pavao Miljavac, Luka Džanko, Mladen Markač, Marijan Mareković i Davor Domazet-Lošo. Tu su i preminuli časnici Petar Stipetić, Imra Agotić te Ivan Basarac.
Ministarstvo pravosuđa priopćilo je u ponedjeljak da će u odlučivanju o zamolnici tužilaštva Bosne i Hercegovine za preuzimanje kaznenog progona vezanih uz operaciju Bljesak voditi računa o državnim interesima te interesima osoba čija se imena navode u zamolnici, a dodaju i da će provesti temeljitu pravnu analizu opsežne dokumentacije kako bi utvrdili postoje li pretpostavke za preuzimanje kaznenog progona, odnosno zapreke za prosljeđivanje zamolnica za pravnom pomoći Državnom odvjetništvu RH.
