Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednik Francuske Emmanuel Macron složili su se u ponedjeljak u Parizu kako se zalažu za smirivanje krize na Bliskom istoku i zaštitu civila, uz jasnu osudu Hamasovog napada na Izrael.
Plenković se u francuskoj prijestolnici sastao s Macronom prije nego će sudjelovati na sastancima u sjedištu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) čija Hrvatska nastoji postati članicom.
Uz jasnu osudu terorističkog napada Hamasa na Izrael, zalažemo se za smirivanje krize na Bliskom istoku i za zaštitu civila, napisao je Plenković na X-u nakon sastanka u Elizejskoj palači.
Opća skupština UN-a usvojila je u petak rezoluciju kojom se poziva na “trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje” u Gazi, ali u dokumentu se imenom ne spominje Hamas pa je protiv rezolucije glasalo 14 zemalja, među njima i Hrvatska.
Francuska je podržala rezoluciju.
Izrael je pojačao blokadu i bombardiranje Gaze nakon ubilačkog napada 7. listopada u kojem je Hamas u jednom danu pobio oko 1400 ljudi, a oteo 239. Hamasovo ministarstvo zdravstva objavilo je da je do sada u zračnim udarima poginulo preko 8000 Palestinaca.
Plenković je u objavi dodao da se razgovaralo i o „sprečavanju ilegalnih migracija i potrebi rješavanja problema na izvoru”, te da su “prepoznati napori koje Hrvatska ulaže u zaštiti vanjskih granica EU-a”.
Plenković i Macron razgovarali su i o bilateralnim i europskim temama, a „uspješan proces nabave Rafalea jača partnerstvo Hrvatske i Francuske koje želimo staviti i u funkciju razvoja gospodarskih odnosa”.
Hrvatska je od Francuske kupila dvanaest višenamjenskih borbenih aviona Rafale od kojih će prvih šest doći u Hrvatsku početkom drugog kvartala 2024., a ostali prema ugovorima.
Krize u susjedstvu EU-a zahtijevaju snažnu suradnju članica i odvažna rješenja, naglasio je hrvatski premijer.
On se potom sastao u sjedištu OECD-a s glavnim tajnikom te organizacije Mathiasom Cormannom, a potom će sudjelovati na Vijeću OECD-a.
Uoči sastanaka, Plenković i Cormann potpisali su pismo o prihvaćanju članstva RH u Radnoj skupini OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama.
Tim se dokumentom Hrvatska obvezuje da će pristupiti Konvenciji za borbu protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju što prije, što je još jedan važan korak na putu prema članstvu u OECD-u.
Hina podsjeća da je Hrvatska 2017. podnijela zahtjev za članstvo u OECD-u, organizaciji koja okuplja 38 zemalja, a službeno je započela pristupni proces u srpnju 2022. godine.
Uz Hrvatsku, ostale zemlje kandidati za članstvo u OECD-u su Argentina, Brazil, Bugarska, Rumunjska i Peru.
Posljednja zemlja koja je pristupila OECD-u bila je Kostarika 2021.
Plenković je Cormmanu uručio i pismo o doprinosu Programu OECD-a za Ukrajinu u iznosu od 250.000 eura.