Čelništva dvaju HDZ-ova predvođena Draganom Čovićem i Andrejem Plenkovićem susrela su se danas u Mostaru uoči sutrašnjeg otvaranja Sajma gospodarstva Mostar 2025., uz očekivano isticanje kako je Bosna i Hercegovina u ozbiljnoj krizi te pozive Zagreba na povratak u ustavne okvire i dogovor domaćih političara. Čović je istaknuo kako je ključno stabilizirati unutarnje prilike, ali i s time osigurati potpunu ustavnu jednakopravnost triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini te nastavak europskoga puta. Premijer Plenković istaknuo je kako Hrvatska kao susjed i prijatelj želi pomoći Bosni i Hercegovini na europskom putu.
Želimo da se ovih nekoliko preostalih točaka također riješi pa da vidimo i dinamičniji put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji. Što se tiče naših odnosa, oni su jako dobri. Hrvatska, kao što znate, podupire Bosnu i Hercegovinu kao državu, podupire posebno položaj Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda – rekao je premijer i istaknuo primjere potpore Sveučilištu u Mostaru te izgradnji Hrvatskog narodnog kazališta i Sveučilišne kliničke bolnice.
Govoreći o aktualnoj krizi premijer je rekao kako je zabrinut, ocijenio ju je jako ozbiljnom i pozvao sve da se vrate u ustavne okvire. – Zabrinuti smo zbog trenutačne krize koja traje. Smatramo da je ona dosta ozbiljna. Bilo je puno izazova za Bosnu i Hercegovinu u proteklih 30 godina. Međutim, ovaj trenutačni zahtijeva da se vrate svi u ustavne okvire i da se na određeni način smanje tenzije da ne dođe do bilo kakvih daljnjih napetosti. To je glavna i ključna poruka koju smo poslali već u proteklih nekoliko tjedana i nastojat ćemo da i naši partneri na razini Europske unije to razumiju – istaknuo je. Najavio je kako će na idućem sastanku Europskog vijeća raspraviti situaciju u Bosni i Hercegovini, što je on pokrenuo kao inicijativu. – Mislimo i da Bosna i Hercegovina zaslužuje i adekvatno vrijeme i pozornost svih europskih lidera – rekao je navodeći niz drugih problema kojima su zaokupljeni veliki igrači.
Na upit može li EU nadomjestiti vakuum nastao američkim izostankom intervencionizma u BiH, hrvatski premijer je mišljenja kako je to posao domaćih aktera. Uz snažno asistiranje EU-a. – Naša je temeljna pozicija da situaciju u Bosni i Hercegovini trebaju urediti, stabilizirati i voditi institucije u Bosni i Hercegovini i predstavnici političkih stranaka koji dobivaju povjerenje od građana Bosne i Hercegovine, bez obzira kojem narodu pripadali. Mislim da je to temeljno načelo. Drugo je da Europska unija zasigurno ima važnu i bitnu ulogu – rekao je i dodao kako posjet visoke predstavnice Kaje Kallas govori o ozbiljnosti EU-a. On je prevažnim ocijenio da BiH uspije sustići susjede te da eventualno 2029. godine bude u prigodi biti dio proširenja EU-a. – Zato je jako važno da Bosna i Hercegovina ne gubi ritam, ni reformski ni institucionalno, približavanja – rekao je i čestitao predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto na ostvarenim iskoracima. – Mislim da ovi zakoni, po našem mišljenju, trebaju doći do situacije da se ili kroz kompromis ili kroz konsenzus i to riješi da se omogući sazivanje prve međuvladine konferencije. Stvarno otvaranje pregovora uz prethodno imenovanje glavnog pregovarača – dodao je.
Upitan o bošnjačkoj blokadi Doma naroda kojom su spriječili izmjene Izbornog zakona, Plenković je rekao kako je to “uvjet bez kojeg se ne može” i da treba prestati s praksom preglasavanja Hrvata. – Povjerenje u Bosni i Hercegovini među svim trima narodima može postojati ako je to povjerenje. Uz poštovanje se onda očituje i na izborima, i to izborima stvarnih političkih predstavnika pojedinih naroda, a ne da imamo situaciju koja duboko frustrira političke predstavnike hrvatskog naroda i sam hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, i to u četiri navrata. Taj recept nije dobar. Da je dobar, sve bi bilo idealno i funkcionalno, ali očito nije. I zato je zaista, s obzirom na zahtjevne okolnosti posljednjih tridesetak godina, po nama, taj mali korak za druge narode, a veliki za hrvatski narod, preduvjet skladnog funkcioniranja Bosne i Hercegovine – istaknuo je premijer. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izrazio je očekivanje da će bošnjački političari prestati s blokadom Doma naroda i da neće ponoviti slučaj od prošle godine, kada je to trajalo sedam mjeseci.
Plenković dolazi podržati Hrvate i BiH, koja je u teškom političkom kaosu
Mi smo ponudili ustavno rješenje koje se čak nije dopustilo raspravljati, nego se jednostavno blokirala sjednica, da se ne održi. Mi ćemo vrlo brzo sazvati redovitu sjednicu s istim točkama. Svi oni koji imaju bolja rješenja od onih koje smo mi ponudili, a veselio bih se da kolege koji stalno tvrde, svaki dan, da nije dobro da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva, ponude rješenje koje se vrlo jasno, sukladno Ustavu, može realizirati i mi ćemo ga rado prihvatiti kao takvog. Blokade nisu dobre i nije dobro, pogotovo da to rade Bošnjaci u ovakvoj situaciji – istaknuo je Čović. Na upit kako nadići krizu, Plenković je ocijenio lošim sve eventualne separatističke tendencije vlasti RS-a, napose vodstva SNSD-a. – To su loše tendencije za funkcionalnost Bosne i Hercegovine, za njezin opstanak. Zato smatramo da treba smiriti tenzije i vratiti se na pravi put suradnje – rekao je Plenković i dao naznake kako Hrvatska neće slijediti primjer Njemačke i Austrije, koje su uvele sankcije dijelu dužnosnika RS-a. Usporedno s premijerom RH Andrejem Plenkovićem, u posjetu Bosni i Hercegovini je i visoka predstavnica Europske unije (EU) za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas. Njih dvoje, a odvojeno je to učinio i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, razgovarali su o situaciji u Bosni i Hercegovini. Sugovornici su istaknuli očuvanje mirnog i stabilnog okružja u Bosni i Hercegovini. Uoči dolaska u Bosnu i Hercegovinu visoka predstavnica Europske unije (EU) za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas kazala je danas u Podgorici kako se ne može tolerirati napad na jedinstvo i konstitutivni poredak Bosne i Hercegovine. Kallas je to kazala na zajedničkoj konferenciji s crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem u Podgorici, gdje je istaknula kako političari u BiH ne bi trebali produbljivati podjele. – To je važno za europsku budućnost BiH – kazala je Kallas.
Kallas u EUFOR-u
Istaknula je međunarodnu podršku sigurnosti u Bosni i Hercegovini, ističući da se ne smije dopustiti sigurnosni vakuum. Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije Kaja Kallas sutra će posjetiti Bosnu i Hercegovinu. Visoka predstavnica i potpredsjednica Europske komisije Kallas posjet će početi u kampu Butmir, gdje će je dočekati zapovjednik EUFOR-ove misije “Althea” general-bojnik Florin-Marian Barbu. Visoka predstavnica Europske unije posjet nastavlja u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje će se sastati s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto. Nakon toga sastat će se s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Posjet će zaključiti sastankom s ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem.
