Građani sve teže podnose financijski pritisak zbog divljanja cijena u gotovo svim sferama života. Osobito su na udaru umirovljenici jer cijene čak i onih osnovnih namirnica dosežu uistinu astronomske visine.
Usporedbe radi, umirovljenik u Njemačkoj nakon 45 godina rada ima mirovinu od oko 1500 eura. Prosječna starosna radnička mirovina u Hrvatskoj kreće se oko 2900 kuna (774 KM). Oni koji su radili dulje od 41 godine primaju oko 3800 kuna (1014 KM), a prijevremene mirovine su oko 2800 kuna (747 KM). Umirovljenik u BiH dobije, u prosjeku, nešto više od 440 KM, piše Večernji list BiH.
Plaće po državama
Slično je i s plaćama. Prosječna plaća u susjednoj Hrvatskoj je 1024 eura. Slovenija se može pohvaliti najvećom prosječnom plaćom u regiji, odnosno 1304 eura. U BiH ona iznosi 554 eura, a plaće niže od BiH imaju Sjeverna Makedonija – 511 eura i Albanija – 384 eura. Susjedne Crna Gora i Srbija imaju prosječnu plaću od 718 odnosno 621 euro, dakle osjetno više nego u BiH. S druge strane, minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi 500 eura, što ih svrstava na pretposljednje mjesto u EU, odmah ispred Latvije, gdje minimalna plaća iznosi 448 eura, ali iza Litve, gdje ona iznosi 550 eura. Zemlje s najvećom minimalnom plaćom u EU očekivano su Francuska s 1302 eura, Njemačka s 1301 eurom, Belgija s 1216 eura, Nizozemska s 1592 eura i Irska s 1622 eura. Irsku pobjeđuje samo Luksemburg, gdje minimalna plaća iznosi 1808 eura. Minimalac u Srbiji tako iznosi 301 euro, u FBiH minimalna plaća iznosi 543 KM (277,4 eura), dok je ona u RS 540 KM (oko 276 eura).
Slovenija zasjeda na mjesto zemlje u regiji s najvećim minimalcem, odnosno 762 eura. Očito je da BiH poprilično zaostaje za plaćama u drugim europskim državama. Nažalost, ne zaostajemo po cijenama osnovnih životnih namirnica i energenata, što je većinu građana posljednjih godinu dana dovelo na rub preživljavanja. Unatoč mnogo lošijoj kupovnoj moći, građani BiH za hranu uglavnom moraju izdvojiti više novca ili u najboljem slučaju isto u odnosu na stanovnike Njemačke. A riječ je o državi koja je po životnom standardu druga u EU, odmah iza Luksemburga, dok je BiH u ovom pogledu već godinama među najlošijima u Europi. Litru ulja plaćamo isto kao Nijemci, dok je riža kod nas skuplja za 25%, brašno za 50, makaroni za više od 70%! Cijene mesa i mesnih prerađevina prilično su ujednačene, nešto je skuplje kod nas, nešto kod njih, dok su u RS-u skuplji svi mliječni proizvodi, kao i kućna kemija te proizvodi za osobnu higijenu.
Građani BiH više od dvostruko skuplje plaćaju mineralnu vodu, a mnogo više novca moramo izdvojiti za pojedine slatkiše, kojima se samo ponekad počastimo jer oni kod nas spadaju u klasični luksuz. Ništa čudno s obzirom na to da prosječna plaća u BiH iznosi 1145 KM, dok polovina radne snage ni približno ne dosegne do ovog iznosa. S druge strane, mjesečni neto prosjek na razini Njemačke je 2400 eura, što je dovoljan pokazatelj da građanima ove države hrana i ostala roba koju obitelji gotovo svakodnevno kupuju ne predstavljaju veliki izdatak.
Radnik u Njemačkoj na hranu mjesečno ne troši ni 10% onog što mu ostane od plaće kad plati stan i režije. S druge strane, u BiH trošak prehrane čini čak 40% cjelokupne sindikalne potrošačke košarice za četveročlanu obitelj. Inflacija u BiH i EU U Bugarskoj, Crnoj Gori, BiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji električna energija manje je priuštiva nego u Hrvatskoj jer su plaće manje u odnosu na Hrvatsku. Prosječna plaća u BiH je za 45,11% manja nego u Hrvatskoj, a cijena el. energije 31,87% niža. Ni po cijenama goriva ne zaostajemo za ostalim zemljama Europe.
Cijene spremnika goriva razlikuju se u samo nekoliko maraka. Prema izvješću Eurostata, inflacija u EU u rujnu je iznosila 10,9%, dok je kod nas dosegla 18,1%. Za razliku od zemalja EU koje podižu plaće radnicima zbog inflacije, u BiH to nije slučaj, iako smo prije posljednje krize imali najniže plaće te unatoč tome što imamo najveću inflaciju. Sve ovo tjera ljude da se zapitaju kako preživjeti i ima li smisla ostati u BiH i čekati bolje dane kada nam iz godine u godinu dolaze samo lošiji.
Vlade europskih zemalja poduzimaju različite mjere kako bi pomogle građanima. Grčka vlada naredila je lancima samoposluga da moraju imati “prihvatljivu cijenu” za barem jednu namirnicu u svakoj kategoriji proizvoda. Španjolska vlada je, uz ostalo, upravo podigla minimalnu zaradu na 1000 eura. Talijanska vlada sprema novčanu pomoć stanovništvu i malim poduzećima. Vlasti u Berlinu izdvojile su čak 200 mlrd. eura da bi pomogle ugroženom stanovništvu i poduzećima. Ugroženim potrošačima država će u prosincu podmiriti 100% računa za grijanje na plin.
