Od 1960. godine do danas potrošeno je dva puta više vode nego što bi trebalo, a ocjenjuje se da će udvostručena potrošnja vode nastaviti ići istim tempom.
Za poljoprivredu, industriju i stanovništvo na godišnjoj razini se iskoristi oko 80 posto količine vode koje su na raspolaganju.
Stanovništvo na Zemlji se svakodnevno uvećava, što samim tim i povećava potrebu za vodom, a na to također utječu i vremenski uvjeti, koji se sve češće naglo mijenjaju.
Očekuje se da do 2040. godine Zemlja ostane bez dovoljnih količina pitke vode, što je još prošle godine ocijenjeno i objavljeno na stranici organizacije World water reserve.
Nedostatak vode utjecat će i na ekonomsku stabilnost
Prema procjenama Svjetske banke, ovaj problem utjecat će negativno i na ekonomiju u zemljama koje budu najviše pogođene. U državama Bliskog istoka i sjeverne Afrike očekuje se da će ekonomski gubici do 2050. godine biti između šest i 14 posto BDP-a.
Ipak, neke države posvetile su se ovom problemu i trude se učiniti ono što je moguće. Oman, koji je jedan od 17 najugroženijih, svu otpadnu vodu prerađuje i od 100 posto iskoristi ponovo 78 posto vode.
Visokom razinom stresa kada je u pitanju nestašica vode, označene su 44 države u kojima živi jedna trećina svijeta. Jedna od najugroženijih, pored Omana, je Indija u čijem su šestom gradu po veličini Chenneiu rezervoari skoro u potpunosti suhi.
Stručnjaci, ipak ocjenjuju da je moguće dobro regulirati i pravilno upravljati postojećim kapacitetima vode, kao što je slučaj s Omanom. U Saudijskoj Arabiji počeo se provoditi program pod nazivom “Kapljica”, koji ima za cilj smanjiti potrošnju vode za 43 posto.
U Namibiji se u posljednjih 50 godina fekalna voda prerađuje i koristi kao pitka, dok je u Australiji prepolovljeno snabdijevanje vodom iz domaćih izvora.
Tri ključna rješenja za problem nedostatka vode
Pored spomenutih mogućih rješenja, koja se već provode u nekim državama, postoji još nekoliko od kojih su tri ključna, ocjenjuju stručnjaci.
Prvo se odnosi na korištenje vode u poljoprivredi. Proizvođači bi se, ocjenjuju stručnjaci, trebali okrenuti proizvodnji sjemena koje zahtijeva manje vode i koristiti precizno zalijevanje umjesto toga što se voda rasipa po poljima.
Drugo podrazumijeva da se malo više sredstava uloži u građevinsku i zelenu infrastrukturu u cilju toga, da postrojenja za prečišćavanje i održavanje vodnih područja rade u tandemu. I treće rješenje odnosi se na prerađivanje otpadne vode i ponovno korištenje kao pitke.
Ovaj problem mogao bi izazvati ratove i ekonomsku nestabilnost
Ako se ovom problemu ne pristupi na vrijeme i na adekvatan način, to može imati velike i vrlo negativne posljedice. Došlo bi do nestašice hrane, ali i do ekonomske nestabilnosti, kao i nestabilnosti vlada.
To bi moglo stvoriti sukob među državama, a posljedice bi mogle otići mnogo dalje po čemu bi 21. stoljeće moglo biti obilježeno kao bitka za pitku vodu.
Stručnjaci ne odbacuju mogućnost ratova zbog nedostatka pitke vode, a Ujedinjeni narodi prije dvije godine podsjetili su, da je zbog tog problema 1947. godine zabilježeno 37 sukoba. Više od 800 milijuna ljudi nije imalo pitku vodu prije dvije godine, a više od 2,5 milijardi nije imalo mogućnost obaviti osnovne higijenske uvjete zbog nedostatka vode. Ujedinjeni narodi procjenjuju, da će se broj ljudi na Zemlji do 2050. povećati sa 7,8 na 9,8 milijardi, prenosi Sputnik Srbija.
U tri godine 41 sukob zbog pitke vode
U skorijem periodu također je bilo sukoba zbog pitke vode, te je tako u Oaklandu od 2010. do 2013. zabilježen 41 oružani sukob izazvan upravo nedostatkom vode za piće, objavio je institut “Pacific” u Oaklandu.
I na Balkanu je bilo istih sukoba. Prije 18 godina Makedonci i Albanci došli su u sukob zbog kontrole nad izvorom Rašče i spremnicima kojima se Skoplje snabdijeva vodom.
