Gledano prema zanimanjima, najvišu prosječnu mjesečnu plaću u 2021. imali su piloti – 21.936 kuna, direktori IT poslova 20.549 kuna, te regionalni direktori 20.154 kune, a iza njih slijede kontrolori leta i direktori prodaje, izvijestio je u četvrtak portal MojPosao.
Kako je navedeno u objavi, prema podacima servisa MojaPlaća, u 2021. godini prosječna mjesečna neto plaća, s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj je iznosila 7.188 kuna, što je sedam posto više nego prethodne godine.
Osim menadžerskih zanimanja gdje su plaće u prosjeku 128 posto više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja, za 62 posto više od prosjeka, informacijskih tehnologija, za 36 posto, te telekomunikacija, za 23 posto.
Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima i tekstilni radnici, za po 35 posto ispod prosjeka, te zaposleni u uslužnim djelatnostima, čija je plaća u prosjeku 28 posto ispod prosječne.
Gledano prema zanimanjima, najvišu mjesečnu plaću lani su imali su piloti, 21.936 kuna, direktori IT poslova, 20.549 kuna, te regionalni direktori, 20.154 kune, a iza njih su slijedili kontrolori leta, s prosječnih 19.201 kunu, te direktori prodaje, s prosječnom plaćom od 17.712 kuna.
S druge strane, najpotplaćeniji radnici su bili šivači, s prosječnom mjesečnom plaćom od 4.294 kuna, zatim spremačice, s 4.332 kune te frizeri, s 4.352 kune. Nadalje, prosječna plaća isplaćena čistačima u 2021. godini iznosila je 4.368 kuna, a zaštitarima 4.465 kuna.
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu devet posto više od prosjeka
Kako navode s portala MojPosao, plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su bile devet posto više od prosjeka te u prosjeku iznosile 7.860 kuna. S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno
domaćem vlasništvu su bila pet posto niža od prosjeka, 6.826 kuna, prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 6.750 kuna, što je šest posto ispod prosjeka, dok mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 6.570 kuna, što je devet posto ispod prosjeka.
Najniže plaće, za 20 posto ispod prosjeka, bile su u Požeško-slavonskoj županiji. dok je u Brodsko-posavskoj to iznosilo 18 posto, a u Virovitičko-podravskoj 17 posto ispod prosjeka.
S druge strane, najviša prosječna plaća lani je zabilježena u Gradu Zagrebu, a iznosila je 8.041 kunu, što je 12 posto iznad prosjeka.
Očekivano, piše portal MojPosao, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako radnici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom imaju u prosjeku 59 posto višu plaću od prosječne. Osobe pak s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 17 posto višu plaću od prosječne, 8.443 kune, a čak 40 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom, koji u prosjeku imaju 6.020 kuna.
Istraživanje je potvrdilo i kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 5.862 kune, što je 18 posto manje od prosjeka, dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 6.420 kuna, 11 posto ispod prosjeka.
Do prosječne hrvatske plaće u iznosu od 7.188 kuna dolazi se s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega kreću natprosječne zarade. Tako, prosječna plaća onih koji iza sebe imaju između šest i deset godina radnog staža iznosi 8.111 kuna, što je 13 posto iznad prosjeka.
77 posto radnika dobiva određene beneficije od poslodavca
Broj zaposlenih ispitanika kojima, pored plaće, poslodavac daje određene beneficije je lani blago porastao u odnosu na godinu prije – na 77 posto u 2021. godini, u odnosu na 73 posto u 2020.
Najčešća beneficija radnika u Hrvatskoj je naknada za putne troškove, a 36 posto radnika je imalo pravo na tu beneficiju. Slijedi mobitel za osobnu upotrebu (24 posto), fleksibilno radno vrijeme (21 posto) i topli obrok (19 posto).
Poslodavci radnicima najrjeđe pokrivaju troškove kulturnih i/ili sportskih aktivnosti (jedan posto) te privatnog mirovinskog osiguranja ( dva posto), izvijestili su s portala MojPosao.
