Crveni križ Županije Zapadnohercegovačke uz podršku Programa podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE pokrenuo je projekt pod nazivom “Psihosocijalna pomoć žrtvama trgovine ljudima”. U sklopu projekta nastavljen je niz održavanja okruglih stolova u Županiji Zapadnohercegovačkoj na temu “Zaštitimo žrtve trgovine ljudima”. Treći po redu okrugli stol održan je u srijedu, 31. kolovoza u kinodvorani Posušje i iako je namijenjen institucijama, na okrugli stol se odazvalo tek nekoliko predstavnika institucija.
Josip Zelenika, tajnik Crvenog križa Županije zapadnohercegovačke je kazao da je projekt zapravo inicijativa Odjela za prvu psihološku pomoć Crvenog križa ŽZH koji je oformljen još prije dvije godine. „Mi smo se okrenuli u one aktivnosti koje su upisane u mandat Crvenog križa, ali ih nismo do sada provodili jer nismo imali ljudskih kapaciteta. Za ovaj projekt koji se bavi trgovinom ljudima smo dobili sredstva os USAID- a, te smo pristupili jednom opsežnom poslu prikupljanja informacija od relevantnih institucija o svim stvarnim i potencijalnim žrtvama trgovine ljudima. Tu posebno hvala MUP-u ŽZH i Vladi ŽZH s kojima imamo odličnu suradnju. Vlada ŽZH je izdvojila i sredstva s kojima smo nabavili vozilo koje će služiti za prijevoz hitnog mobilnog tima za intervencije za pomoć žrtvama trgovine ljudima u našoj županiji, ali izvan nje. Ova dobra priča je krenula od naših psihologa iz Odjela za prvu psihološku pomoć Crvenog križa ŽZH“, kazao je za naš radio Josip Zelenika, tajnik Crvenog križa Županije Zapadnohercegovačke.
Kristijan Kraljević, psiholog Odjela za prvu psihološku pomoć Crvenog križa ŽZH je kazao da je odjel osnovan na početku korona krize. „Tada smo vidjeli potrebu za mentalnom pomoći i reagirali smo. Tad smo okupili 25 psihologa koji žive i rade u našoj županiji. Naš zadatak je potaknuti javnost na razmišljanje i brigu o mentalnom zdravlju, te govoriti o problemima kada je u pitanju mentalno zdravlje“, kazao je Kraljević o Odjelu za prvu psihološku pomoć Crvenog križa ŽZH. Jedan od projekata na kojem rade je upravo ovaj s USAID- om vezan za problematiku trgovine ljudima. „Mi želimo u javnosti otvoriti ovo pitanje. Želimo educirati na koji način netko može djelovati kada prepozna žrtvu trgovine ljudima. Ono što mi kod nas možemo vidjeti u smislu ove problematike su prosjačenja. Često osobe koje prosjače su dio nekih skupina koje ih na to prisiljavaju, te na taj način zarađuju. Nije uvijek tako, netko doista prosi jer mu je potreba. Da bi znali kome pomažemo, uvijek te osobe možemo prijaviti centru Crvenog križa ili lokalnog Centra za socijalnu skrb koji nam mogu istražiti pozadinu osobe koja prosjači. Na taj način u relevantnim institucijama stvaramo baze podataka u kojima se uvijek može provejriti je li neka osoba prosjači iz osobne potrebe ili je pak prisiljena, odnosno ili je žrtva trgovine ljudima“, kazao je za naš radio Kristijan Kraljević.
Najvažnije o problematici i pojmovima trgovine ljudima predstavile su na okruglom stolu psihologinje Iva Vasilj i Mia Raspudić. „Cilj trgovine ljudima je ostvarivanje zarade ili neke druge koristi kroz eksploataciju. To je globalni fenomen i problem. Žrtva trgovine ljudima može biti svatko. U trgovinu ljudima spada seksualna, radna eksloatacija, trgovanje ljudskim organima i novi oblici kao što je prisiljavanje na činjenje kaznenih djela“, kazala je za naš radio psihologinja Mia Raspudić. O indikatorima trgovine ljudima koje bi možda i mi mogli prepoznati je za naš radio pak govorila psihologinja Iva Vasilj. „Prisutno je više indikatora. Ono što može upućivati da je netko žrtva trgovine ljudima je svakako ponašanje te osobe, njezina anksioznost, strah, paranoja. Također, indikator je i taj da su uz žrtve često i druge osobe koje ih kontroliraju. Žrtva ne posjeduje dokumente, pa ako bi ih pitali gdje se trenutno nalaze, oni najčešće ne znaju na to odgovoriti. Također, osobe koje su žrtve najčešće nemaju nikakav kontakt s obitelji i prijateljima“, kazala je psihologinja Iva Vasilj. A kako reagirati? „Ukoliko primjetimo da bi netko mogao biti žrtva trgovine ljudima, potrebno je pozvati policiju, Centar za socijalni rad ili naš besplatni SOS telefon koji je anoniman 0800 832 “, kazala je psihologinja Iva Vasilj.
No, zanimljivo je spomenuti da Županija zapadno hercegovačka zadnjih godina uopće nema prijavljenih slučajeva trgovine ljudima, kazao je za naš radio Tomislav Šarić, istražitelj za inspekcije i kontrolu zakonitog postupanja policijskih službenika iz MUP-a ŽZH. „U zadnjih petnaestak godina u našoj županiji nema evidentiranih kaznenih djela trgovine ljudima. Naša županija u četiri policijske uprave kontinuirano rad na terenu, te se zadnjih godina dosta radi preventivno na ovim pitanjima, pa je i to jedan od razloga zašto nema evidentiranih kaznenih djela trgovine ljudima. Kada su u pitanju druge županije u Bosni i Hercegovini, sa naših sastanaka koordinacija uglavnom se nekakao može primjetiti da se trgovina ljudima u Bosni i Hercegovini odnosi na prisilna prosječenja, te su ona uglavnom zastupljena u većim urbanim sredinama“, kazao je Tomislav Šarić, istražitelj za inspekcije i kontrolu zakonitog postupanja policijskih službenika iz MUP-a ŽZH.
