Američki državni tajnik Antony Blinken objavio je kako je nominirao Hrvatsku za program ukidanja viza.
Danas sam nominirao Hrvatsku da se pridruži Programu za ukidanje viza. Ovaj korak prema bezviznom režimu znak je ogromnoga napretka Hrvatske u ispunjavanju strogih standarda za zemlje sudionice. Nadamo se još jačem odnosu SAD-a i Hrvatske, napisao je Blinken na Twitteru.
Reagirao je i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Hrvatska na izuzeću od viznog režima radi od 2007. godine. I dok se ukidanje viza često povezivalo sa stopom odbijenica, paralelno je tekla – i teče – intenzivna komunikacija i rad na zadovoljavanju strogih sigurnosnih kriterija.
MUP RH zadnjih nekoliko godina intenzivno surađuje s američkim Ministarstvom domovinske sigurnosti na jačanju sigurnosnih kapaciteta kao što su sigurnost granice, migracije i međunarodna zaštita, prikupljanje i analiza podataka o prekograničnim putnicima i putnicima u zračnom prometu, zatim na borbi protiv terorizma te razmjeni podataka o stranim terorističkim borcima i razmjeni informacija.
Prije evaluacijskog posjeta Hrvatskoj MUP provodi virtualne predevaluacijske sastanke s američkim Ministarstvom za domovinsku sigurnost kako bi se razmijenile informacije.
Neriješeno diplomatsko pitanje
Ukidanje viza gotovo 30 godina neriješeno je diplomatsko pitanje u odnosima dviju zemalja. Za ulazak u bezvizni režim potrebno je ispuniti brojne preduvjete, a zadnji koji je Hrvatska trebala zadovoljiti je manje od tri posto odbijenih zahtjeva.
Hrvatska, Rumunjska, Bugarska i Cipar jedine su članice EU kojima SAD dosad još nije ukinuo vize. Europska komisija od SAD-a je još 2014. tražila da ukine vize za Hrvatsku i ostale zemlje Unije čiji su građani tada još morali imati taj dokument za ulazak u SAD. Čak je zaprijetila i recipročnim mjerama, ali to se nije dogodilo, piše Index.
Poljska je tek krajem prošle godine isključena iz tog režima, nakon što je provela kampanju kojom je poticala gospodarstvenike i dužnosnike za koje je bilo gotovo sigurno da će dobiti vizu da predaju zahtjev.
Sličnu je kampanju ove godine provela i Hrvatska, koja je već 30. rujna prošle godine, kada završava fiskalna godina u Americi, spustila broj odbijenih zahtjeva na četiri posto i više nije bila daleko od ostvarenja cilja.
