U ruskom Belgorodu, srednje velikom gradu koji je od ukrajinske granice udaljen oko 40 kilometara, zvukovi rata odjekuju sve jače i jače.
-U nedjelju su nas ponovno probudile eksplozije. Nikad ne znate tko puca, mi ili oni – rekao je Vladimir, trgovac iz Belgoroda.
Građani Belgoroda početkom su godine primijetili da se broj ruskih stacioniranih vojnika nedaleko od njihovih domova polako počeo povećavati.
-Kada je konflikt počeo, čuli smo kako rakete lete prema Ukrajini. Sada, međutim, njihove lete prema nama. Zvuče drukčije – dodao je Vladimir.
Kako Rusija u 85 dana rata nije uspjela zauzeti Kijev i slomiti otpor ukrajinskih boraca, Belgorod i drugi ruski gradovi nadomak granice s Ukrajinom sve su češće mete ukrajinskih napada.
Ukrajina nije otvoreno priznala da je napala ruske gradove, već je napade nazvala “karmom” i osvetom.
Navodni ukrajinski protunapadi počeli su 1. travnja, kada su dva helikoptera raketirala skladište nafte u Belgorodu. Takav razvoj događaja bio je nezamisliv tijekom prvih par tjedana rata.
-Mnogo razgovaramo o tome što se događa. Atmosfera u gradu je napeta – rekla je Ana, učiteljica u Belgorodu.
-Život ide dalje, ali nekad to ne možemo ignorirati, kao kad nam je grad bio obavijen gustim dimom – dodala je Ana.
Belgoroški dužnosnici samo su ovog tjedna zabilježili tri napada na grad. Guverner Belgoroške oblasti Vjačeslav Gladkov prošlog je tjedna ustvrdio da je u napadu na manji grad u oblasti ubijen jedan ruski civil.
Ukrajinske su snage tijekom prošlog tjedna ponovno zauzele sela oko Harkiva koja su ranije tijekom rata pala pod kontrolu Rusije. Ruski vojnici koji su bili u njima potisnuti su do ukrajinsko-ruske granice nedaleko od Belgoroda. Harkiv je zbog toga nakratko odahnuo.
I dok se vojni stručnjaci slažu da Ukrajina neće snažnije i organiziranije krenuti u napad na ruski teritorij, Belgorod i drugi dijelovi Rusije ne spavaju mirno.
Gladkov je tijekom nedavnog obraćanja stanovništvu Belgoroške oblasti pokušao odagnati strahove žitelja tog područja, ali je i priznao da na neke dijelove oblasti stalno padaju granate.
Belgorod je stupanj pripravnosti s prve razine podigao na drugu, a Ana kaže da se povećao broj policije na ulicama.
Pojavili su se i izvještaji o dva požara u pogonima ministarstva obrane Ruske Federacije u Belgorodu te oštećenjima koja je pretrpio važan ruski željeznički most. Počelo se nagađati da na teritoriju Rusije djeluju ukrajinski saboteri. Ruski dužnosnici nisu komentirali incidente, a nije jasno kako su izbili požari.
Nezavisni ruski novinar Nikita Parmenov rekao je da je nedostatak objavljenih informacija o nedavnim požarima doveo do širenja glasina da su Ukrajinci upali u neke gradove i sela u regiji. Parmenov je, međutim, rekao da u Belgorodu zbog evidentne prijetnje koju Ukrajina predstavlja nije došlo do porasti patriotizma.
-Ovdje su mnogi povezani s Ukrajinom. Pričaju s rodbinom koja tamo živi. Mislim da oni bolje razumiju što se događa od građana drugih ruskih regija – rekao je Parmenov, koji je i sam često na vezi sa svojom tetkom koja živi u ukrajinskoj luci Odesi.
-Entuzijazam za posebnu vojnu operaciju kopni. Ona je rastrgala neke obitelji, a neki o njoj odbijaju pričati s prijateljima i rodbinom iz Ukrajine – dodao je novinar.
Osim što je rat omeo svakodnevicu u ruskim gradovima blizu rusko-ukrajinske granice, unio je pomutnju i u druge aspekte života. Moskva je privremeno zatvorila 11 aerodroma u srednjoj i južnoj Rusiji koji su blizu ukrajinske granice te tako milijunima Rusa onemogućila da slobodno putuju.
Među zatvorenim aerodromima našli su se i oni iz kojih se leti na Krim te u ljetovališta na Crnom moru Gelendžik i Krasnodar.
-Očekujem katastrofalnu ljetnu sezonu – rekao je vlasnik jednog hotela u Sevastopolju.
Rusi tijekom prvog vikenda u svibnju obično putuju na jug, no ove su godine silom prilika ostali kod kuće. Popunjenost hotela na Krimu tada je iznosila između 10 i 15 posto.
Krimski turistički djelatnici očekuju da će možda čak i 70 posto hotelskih kapaciteta tijekom ljeta zbog rata ostati neiskorišteno. Razlog? Poluotok je preblizu fronti.
-Bit će to teško ljeto – rekao je vlasnik srednje velikog hotela na Krimu.
-Međutim, u ratu se morate žrtvovati – dodao je.
