Novo Vijeće ministara BiH već u siječnju, neizvjesno formiranje vlasti u FBiH

Kraj godine obilježit će izvjestan put za uspostavu novih vlasti na razini države s izborom novog saziva Vijeća ministara BiH, dok će se posve pouzdano dodatno zakomplicirati izbor predsjednika i dvoje dopredsjednika Federacije BiH te nove Vlade zbog odnosa unutar bošnjačke reprezentacije, odnosno bošnjačkoga Kluba u federalnom Domu naroda.

Iako je preglasavanjem prvi put u povijesti za mandatarku budućeg saziva Vijeća ministara BiH izabrana Borjana Krišto iz redova HDZ-a BiH, ona nema nikakva razloga strahovati da bi proceduru eventualno mogao osporiti jedan od članova državnog vrha.

To je Željko Komšić koji je glasovao protiv, a za njezino imenovanje bili su predsjedateljica i srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, kao i njezin bošnjački kolega Denis Bećirović, piše Večernji list.

Zanimljivo je samo po sebi kako za potvrdu Krišto, koja po rotaciji preuzima vodeću poziciju u državnom Vijeću ministara kao Hrvatica, nije glasovao Željko Komšić koji bi u državni vrh trebao biti biran kao predstavnik Hrvata. Komšić, prema odredbama Ustava BiH, raspolaže institutom vitalnoga interesa te bi teorijski mogao zaustaviti imenovanje Borjane Krišto. Definira se to u članku 5. daytonskog Ustava BiH koji govori o procedurama i odlučivanju u Predsjedništvu BiH.

Član Predsjedništva koji se ne slaže s odlukom može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom za vitalni interes entiteta za teritorij s kojeg je izabran pod uvjetom da to učini u roku od tri dana po njezinu usvajanju. Takva odluka bit će odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske ako je tu izjavu dao član s tog teritorija; bošnjačkim izaslanicima u Dom naroda Federacije ako je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim izaslanicima u istom tijelu ako je tu izjavu dao hrvatski član. Ako takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od deset dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka, stoji u Ustavu BiH.

U slučaju pak kada bi se Komšić obratio hrvatskom Klubu, on bi tamo naišao na potporu ne više od pet članova najviše. I to onih koje su, kao i njega, ugurali bošnjački birači. To znači da u tome klubu Doma naroda nema ni jednu četvrtinu potpore, a kamoli dvije trećine.

To pak nedvojbeno dokazuje kako nema legitimitet hrvatskog naroda, koji pak zbog ovog člana Predsjedništva kojega su dominantno birali Bošnjaci ne može štititi vitalne interese ovoga naroda. O potvrdi Krišto sada će pak odlučivati Zastupnički dom Parlamenta BiH. Žurna sjednica toga doma održat će se u predstojeću srijedu u 11:00 sati. Pozivi za sjednicu već su poslani, a zajedno s izvanrednom održat će se i redovita sjednica ovoga tijela.

Nakon izbora Krišto, za što u Zastupničkom domu nova parlamentarna većina, koju čine HDZ BiH, “osmorka” i SNSD ima dovoljno ruku, počet će procedura izbora ostalih ministara u Vijeću ministara BiH. Oni će u međuvremenu imati konzultacije s mandatarkom za novi saziv Vijeća ministara.

Sada je već poznata raspodjela devet resora, a s imenima se nagađa jer do sada ni jedna stranka nije potvrdila tko će se naći u novome sazivu. Za imenovanje ministara treba proći istu proceduru provjere te glasovanja u Zastupničkom domu, što sugerira kako bismo najdalje do kraja siječnja mogli imati izabran novi saziv državne vlade. To, međutim, po svemu sudeći, neće biti slučaj s federalnom Vladom, čiji će izbor, kao i predsjednika te dvoje dopredsjednika Federacije BiH, trebati dosta vještine, objašnjenja, ali je i mnogo kompliciranija procedura izbora, piše Večernji list.

Koalicija između HDZ-a BiH i “osmorke”, čiji su dužnosnici potpisali programski sporazum, ima potrebnu većinu u Zastupničkom domu te Domu naroda, no ne i u Klubu Bošnjaka. Tamo, navodno, SDA s partnerom DF-om ima 13 od 23 izaslanika, dok pak “osmorka” ima deset izaslanika u tome klubu.

Prema izmijenjenim odredbama Ustava Federacije BiH i Izbornoga zakona koje je nakon ovih općih izbora nametnuo visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt, svaki klub treba imati potporu najmanje 11 izaslanika kako bi izabrao predsjednika ili dopredsjednika ovoga entiteta. U ovome trenutku takvo što “osmorka” nema, što ne znači da neće imati do trenutka glasovanja.