U organizaciji HKD-a Napredak, podružnice Posušje u četvrtak, 20. rujna u posuškoj kinodvorani predstavljena je knjiga Rane priče autora Stanislava Bašića. U programu predstavljanja, pored autora, sudjelovali su recenzentica Radica Leko, književnica Miljenka Koštro u ulozi interpretatorice Bašićevih priča, dok je o knjizi, kao vjerni čitatelj, govorio Branko Leko.
Rane priče njegova je deseta po redu knjiga, a sadržava 12 hercegovačkih i dvije sarajevske priče, koje su napisane 1974. godine, a njihova radnja i sjećanja koja donosi vezana su uz prva desetljeća Drugoga svjetskog rata. Priče su stajale u rukopisu pune 44 godine, a knjiga je konačno objavljena na nagovor prijatelja i autorove djece, koja su ih rado čitala.
Sinoćnje predstavljanje izazvalo je među publikom i samim predstavljačima sjećanja o kojima je između ostalog govorio i Branko Leko u svom obraćanju. Knjigu s pričama iz Broćanca, za koji su vezani svih četvero prezentera, pročitao je više puta, a predstavljajući publici svoje dojmove prisjetio se i priča koje je slušao u svojoj obitelji, osobito o učiteljici Bosi koja je nemilice i za najmanju sitnicu kažnjavala učenike. Priča Učiteljica, objavljena u ovoj knjizi, govori o piščevom bratu Slavku koji je pretrpio danas nezamislivo kažnjavanje od strane učiteljice i odbornika, nakon kojeg je imao trajne posljedice. Njemu je i posvećena ova knjiga.
Pišući književnu kritiku za ovu knjigu, u čemu se okušala po prvi put, književnica i umirovljena nastavnica hrvatskoga jezika Radica Leko nas upoznaje s njezinim značajkama i pričama koje nam donosi. Svoju recenziju pod naslovom “Oživljeno djetinjstvo, sjećanja i ljudi rodne Hercegovine” Radica zaključuje riječima:“ Iz njih će čitatelj ponijeti vjernu sliku hercegovačkog kraja i ljudi koje je Stanislav oživio u svojim sjećanjima osobnim spisateljskim darom te pružio čitateljima kao biserni niz, kao svojinu svih onih kojima je stalo, s određene udaljenosti, pogledati, zapamtiti i tako spriječiti zaborav.“
Unatoč tome što iza sebe ima bogat novinarski i književni opus, Stanka u našem gradu nismo imali prilike često slušati. Za sebe sam kaže da se rađe izražava pišući. A pišući 70-tih ovo djelo, ideja mu je bila napisati roman o švercu duhana. No znajući na koliku bi društvenu kritiku naišao te sumnjajući kako će se itko usuditi objaviti ga, odustao je.
Stanko Bašić rođen je 1945. godine u Broćancu, a najveći dio života proveo je u Zadru. Umirovljeni je novinar i urednik Slobodne Dalmacije. Godinama je bio najredovitiji suradnik priloga Forum, u to vrijeme zasigurno najutjecajnijeg i najboljeg novinskog kulturnog priloga u Hrvatskoj. Iz njegovoga stvaralaštva i djelovanja važno je istaknuti kako je on još za vrijeme studentskih dana u Sarajevu pokazivao jasan stav spram društvene zbilje. Potpisnik je „Pisma sedmorice“ objavljenoga u Vjesniku 1971. godine, kao svojevrsne Deklaracije o položaju hrvatskoga jezika i kulture u Bosni i Hercegovini. Jedan je od pokretača Šimićevih susreta. Piše poeziju, prozu i književnu kritiku. Zbirka pjesama “Žilište” iz 1973. nagrađena je kao najbolja knjiga poezije u BiH. Posljednjih je godina u BiH objavljeno nekoliko antologija poezije, a u njih je uvršteno čak 20 različitih Bašićevih pjesama. Njegovo je pjesničko ima Stanislav i njime potpisuje svoje prve tri zbirke, 1969. Glasnik, 1973. Žilište i Mame i tate objavljenu 1975. Nekoliko gotovih rukopisa proze i poezije izgorjelo je za vrijeme okupacije Crnog početkom Domovinskog rata. Nakon što je preko trideset godina bio posvećen novinarskom radu, Bašić tek 2001. s “Erom Vodenjaka” nastavlja s objavom književnih djela. Godine 2003. objavljuje knjigu razgovora s važnim osobama iz javnog i društvenog života pod nazivom “Razgovorom prema životu”, a 2006. godine dvije knjige: “Kada nisam ja jesam – Zadarski ratni dnevnik” i “Moje vjetrenjače” s podnaslovom “To hrvatstvo, ta Hrvatska”. Balans centar za logopediju i biblioterapiju iz Zagreba, koji vodi njegova kći mr. sc. Ivana Bašić, objavljuje mu knjigu “Kršćanstvo i New Age”. Pod pjesničkim imenom Stanislav prošle godine objavljuje nadahnutu alegorijsku priču Mlada kapljica. Zajedno s Radicom Leko objavio je zbornik „Književno Posušje“, koji sadrži 87 autora vezanih uz Posušje koji su stvarali kroz dva stoljeća. Ranim pričama još jednom je potvrdio svoju svestranost i obogatio hrvatsku književnost.