Nedostaje 60.000 radnika pred sezonu. “Fali apsolutno svega, najgore je na jugu”

Tradicionalno se dolaskom proljeća aktualizira priča o radnoj snazi u turizmu koje je u Hrvatskoj iz godine u godinu sve manje.

Koliko točno radnika nedostaje? Kako je za Index rekla predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić, radi se o čak 60 tisuća radnika. Razlog je to zbog kojeg se sve više zapošljavaju strani radnici.

Ove godine očekuje se još veća brojka. Govore o tome ogromne gužve koje se danima stvaraju pred policijskim postajama u Hrvatskoj. U nepreglednim redovima stoje strani radnici koji trebaju prijaviti boravište ili pak izvaditi dokumente bez kojih ne mogu početi raditi u Hrvatskoj.

Obratili smo se Ministarstvu unutarnjih poslova oko dozvola koje su trenutno izdane, odnosno s pitanjem o broju stranih radnika koje očekuje, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor. Pitali smo i Ministarstvo turizma o ovoj problematici, ali također je odgovor za sada izostao.

Što se tiče ukupnog broja dozvola u 2022. godini, radi se o 124.121 produljenju dozvola i novih dozvola. Porast je to od  51.5% u odnosu na 2021. godinu.

O podacima u ovoj godini više riječi je bilo na okruglom stolu Zapošljavanje stranih radnika – uvjeti, procedure i novosti u organizaciji HGK – Komore Zagreb. Tamo je državni tajnik u MUP-u Žarko Katić najavio kako ove godine očekuju da će biti izdano najmanje 160 tisuća dozvola za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj. Čini to oko 10 posto zaposlenih u Hrvatskoj. Vjerojatno je da će taj broj dosegnuti i 180 tisuća, rekao je.

Rečeno je i kako se radi na izmjeni Zakona o strancima kojima bi, među ostalim, radne dozvole mogle biti izdavane na tri godine, a ne tek godinu dana kao dosad, no te izmjene će vjerojatno biti na snazi tek najesen.

U svakom slučaju, već krajem prošle godine počele su pripreme za sezonu, a oglasi za posao naveliko su krenuli u siječnju i u veljači. Samo na riječkom području primjerice, tražilo se 670 kuhara, a prijavila su se samo 123. Trebalo je i 1000 konobara, a prijavljeno ih je 223, tražilo se više od 600 sobarica, a na Zavodu ih je samo 50.

Krajem ožujka smo pisali kako poslodavci traže radnike iz svih područja – od sobara, kuhara, konobara, portira, radnika na recepciji, do barmena i čistačica, a velik broj njih je, sudeći prema informacijama na oglasima, trebao odmah početi s radom.

Tada je samo na stranici Zavoda za zapošljavanje bilo 1008 aktivnih oglasa za konobare i 795 za kuhare, od kojih se većina tražila za rad tijekom turističke sezone. Sada, dakle u drugoj polovici travnja, vidimo da se traži 2106 radnika u kategoriji ugostiteljstva i uslužnih zanimanja. Od toga je 870 konobara, 655 kuhara…

Koliko je situacija teška, govori slučaj ugostitelja iz Istre koji se za Glas Istre požalio na nedostatak radne snage Preko natječaja je tražio više djelatnika za svoj objekt: kuhara/icu, konobara/icu, servirku i pomoćnog kuhara/icu.

Za posao mu se, kaže, od 25 raspoloživih nezaposlenih za ta radna mjesta, sa Zavoda za zapošljavanje javilo njih četvero. “Za kuhara nudim plaću od dvije tisuće eura, za konobara nešto više od tisuću, a za servirku i pomoćnog kuhara/icu plaća je tisuću eura”, rekao je.

“Velike kompanije će to nadomjestiti, naći će dovoljan broj radnika, one imaju službe koje rade na tome. Ako slučajno ne bude u potpunosti pokriven nedostatak, to znači da će oni koji tu rade morati raditi intenzivnije”, govori ona.

Pitamo je kojih zanimanja najviše nedostaje.

“Više se čak ne može stvar odijeliti po zanimanjima. Nedostaje sobarica, čistačica, pomoćne radne snage u kuhinji po restoranima… Nema ni kvalitetnih kuhara. Apsolutno svega nedostaje. U samoj sezoni, u ljetnim mjesecima, plaće konobara su od 1000 eura na više. Ali to su tri mjeseca.

Povećanje plaća je neophodno. Tu je i uloga države koja, recimo, za strane radnike daje benefite za one koji radnicima pružaju smještaj i hranu. Trebalo bi omogućiti i neke povlastice domicilnim radnicima”, rekla je.

Govori kako je u turizmu najizraženiji nedostatak radnika u hotelskim kućama jer se domicilni radnici sve više okreću privatnim iznajmljivačima koji ih plaćaju više, što čini konkurenciju hotelima.

“Što se tiče područja na kojima je najteže, svuda je podjednako, ali možda je ipak jug najpogođeniji zato što je i najskuplji za život. Radnici se radije odlučuju doći na sjever, gdje je ipak možda malo jeftinije”, objasnila je.

Cvitić objašnjava da je problem iseljavanje hrvatskih radnika.

“Nedostatak radnika predstavlja veliki problem za turističke kompanije, ali taj problem nije nastao danas ni prije par godina, već je to bilo evidentno prije desetak godina, a upozoravali smo da će se dogoditi čim uđemo u Europsku uniju.

Poslodavci su govorili da nije problem, da će biti radnika iz EU koji su spremni raditi. Ispostavilo se da to nije točno. Tada je bilo prostora za povećanje plaća, ali do toga nije dolazilo. Ulaskom u EU došlo je do egzodusa kvalitetne radne snage, onih s iskustvom i znanjem. Potražili su sreću u drugim državama EU za tri do četiri puta veću plaću.

Sad se čudom čudimo kako je nastao problem pa se radnike pokušava nadomjestiti onima iz trećih zemalja, od kojih velik broj nikad nije radio u turizmu. Ljudi su to koji često ne poznaju ni strani jezik pa se događa da ih domaći radnici za vrijeme svog posla educiraju kako obavljati posao”, rekla je, upozorivši i kako se među njima stvara antagonizam jer se stranim radnicima plaćaju smještaj i hrana.

Istaknula je još jedan problem.

“Stranci neće doći raditi za nisku plaću. Pazite, ovdje se radi po 60 sati tjedno, minimalno. Ali to često bude i više od toga. I zbog toga, logično, nedostaje radnika. A ti stranci, kad odrade, nauče posao, ostanu godinu-dvije, oni također idu tamo gdje je bolje plaćeno, traže bolje uvjete rada. Postajemo poligon gdje radnici dolaze, nauče posao i idu dalje. Opada tako kvaliteta cijelog turizma”, rekla je.

“Problem je i što inspekcije ne provjeravaju poštuje li se zakon u pogledu trajanja radnog vremena, neki rade bez slobodnog dana od lipnja do kraja kolovoza. To nisu uvjeti dostojni radnika. Ni oni koji vole taj posao ne mogu izdržati.

U tijeku su pregovori za novi kolektivni ugovor u ugostiteljstvu i nema sluha kod poslodavaca da se korigiraju značajnije minimalne plaće, koje su sad oko 700 eura. To nije primjereno, značajno se trebaju povećati primanja radnika.

Treba analizirati kako su cijene smještaja otprilike na istom nivou kao u Europi, a plaće trostruko niže, postoji prostor za značajno povećanje plaće”, odgovorila je predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić.

Što se tiče hotelskih grupacija, Index je onim najvećima poslao upit. Do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovore.

No recimo da su nedavno predstavnici Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i konzultantske kuće Deloitte predstavili zajedničko istraživanje o očekivanjima turizma u 2023., u koje je bila uključena i Hrvatska udruga turizma (HUT).

Direktor UPUHH-a Bernard Zenzerović tada je također rekao da se nedostatak radnika u turizmu za ovu sezonu kreće oko 60 tisuća, što je oko 10 posto više nego lani, od čega će se 20 do 25 tisuća prema očekivanjima naći u Hrvatskoj.

Ostatak radnika trebao bi se pronaći u inozemstvu, najviše njih bi trebalo doći iz Azije, većinom iz Nepala, Indije i s Filipina. Očekuje se da će dio radnika biti i iz bliže regije, kao i da će stranih radnika povratnika od lani ove godine u turizmu biti oko 60 posto.

“Procedure za dozvole za povratnike su ubrzane i to je dobro, no još uvijek ima previše administracije koja usporava uvoz radne snage, ne samo za turizam, a posebice je to slabije u manjim turističkim mjestima, gdje na tome radi manje ljudi i dozvole se dugo čekaju”, kazao je direktor UPUHH-a.

Iznio je i da će 98 posto poslodavaca i ove godine povećavati plaće koje su zadnje dvije godine ukupno u turizmu porasle 28 posto, uz udio plaća u troškovima većinom oko 30 posto, a sve iznad toga, kaže, nije poželjno.

I predsjednik sindikata turizma Hrvatske Eduard Andrić nedavno je za Index rekao kako je najteža situacija u hotelima.

“Najteži je slučaj na jugu Dalmacije, gdje je ogromna koncentracija privatnih apartmana čiji vlasnici nastoje biti konkurentni u odnosu na hotele i u pravilu nude veće plaće sobaricama za njihovo održavanje. Većina sobarica zbog toga se opredjeljuje za rad u apartmanima. 

Plaća sobarica u hotelu kreće se oko 730 eura i normalno da su radnice nezadovoljne takvom plaćom, pogotovo u ovo doba inflacije”,  rekao je za Index Andrić.

Andrić kaže da je iz bookinga očigledno da će Hrvatska ove godine imati rekordnu posjećenost, ali da će ova sezona ujedno biti i sezona s do sada najvećim problemom pronalaska radne snage. Kaže i da s hotelskim lancima još uvijek imaju problem s dogovaranjem visina plaća sezonskim radnicima.