U povodu Međunarodnog dana nasilja nad ženama koji se odlukom Ujedinjenih naroda obilježava 25. studenog osvrnut ću se na obiteljsko nasilje, jedan od gorućih problema današnjeg društva sa posebnim naglaskom na nasilje nad ženama.
Federalnim Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji definirane su osnovne odredbe i principi zaštite od nasilja u obitelji kao i međunarodni standardi koje je prihvatila Bosna i Hercegovina, a sve u svrhu osiguranja najdjelotvornije zaštite za žrtve nasilja u obitelji, te poduzimanja efikasnih mjera edukacije i liječenja nasilnih osoba.
Nasilje ne mora nužno bit fizičko, postoje i drugi oblici nasilja kao što su psihičko,emocionalno, ekonomsko nasilje gdje osoba svjesno ili nesvjesno u ekonomskoj zavisnosti postaje žrtva bilo kojeg oblika nasilničkog ponašanja. Uz neke od najčešćih razloga nasilja u obitelji i nasilja nad ženama kao što su konzumacija alkohola, ekonomske i financijske poteškoće, depresija itd. značajnu ulogu u povećanju nasilja odigrala je i pandemija Covid 19 uslijed koje je ljudima bilo ograničeno kretanje i nisu mogli bit posvećeni aktivnostima koje ih na neki način opuštaju i olakšavaju im svakodnevne životne probleme. Ustanove koje se bave suzbijanjem obiteljskog nasilja također su radile u otežanim uvjetima za vrijeme pandemije budući da zbog izolacija, ograničenog kretanja i ostalih mjera nisu mogli raditi u punom kapacitetu na provođenju obiteljskih tretmana i edukacija što je zasigurno jako doprinijelo povećanju nasilja. Nasilje nad ženama ima utjecaj i na zdravstvene posljedice na djecu u obitelji, ekonomske posljedice na obitelj, te zajednicu i društvo u cjelini.
U Bosni i Hercegovini postoji osam sigurnih kuća koje se nalaze u Zenici,Mostaru,Sarajevu, Bihaću, Tuzli, Banjaluci, Modriči i Bijeljini.
Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine tijekom izvanredne situacije uzrokovane pandemijom sigurne kuće nisu mogle primati nove članice zbog nemogućnosti osiguranja izolatorija.
Nakon ukidanja izvanredne situacije došlo je do naglog porasta od 50% u broju prijema u odnosu na isti period prošle godine. Također i broj poziva na SOS linije porastao je 50% za isti period. Kao posljedica navedenog, u zadnjih pet mjeseci kapaciteti sigurnih kuća su skoro popunjeni. Zbog toga je Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH osigurala dva granta u iznosu od 160.000 i 100.000 maraka kao pomoć navedenim sigurnim kućama. Ovime će se osigurati dodatni kapaciteti i normalno funkcioniranje sigurnih kuća koji su jedan od ključnih subjekata zaštite žrtava obiteljskog nasilja.
Ono čemu trebamo težiti u budućnosti svi mi koji obavljamo javne dužnosti, ali i društvo u cjelini je to da se podigne svijest o ovoj problematici, te konstantno inzistirati na unaprjeđenju rada institucija iz djelokruga nasilja nad ženama i općenito obiteljskog nasilja.
Damir Jurišić
Izaslanik Doma Naroda PFBiH
