Jaslice su zorni prikaz Isusova rođenja najčešće pomoću nepomičnih figura (Dijete Isus, Marija, Josip, Tri Kralja, pastiri, anđeli, vol, magarac, ovčice i janjci, deve i slonovi…) sve u betlehemskom pejzažu sa zvijezdom Repaticom, a gdjekada i s pomoću pomičnih likova, prema opisu rođenja Spasitelja svijeta iz pera evanđelista Mateja i Luke. Jaslice se postavljaju na Badnjak ili tijekom došašća u domovima, zatim u crkvama, na trgovima i ostaju do Bogojavljenja, a u crkvama do blagdana Krštenja Gospodinova.
Prve žive Jaslice bile su one u Betlehemu, kada se Isus rodio i kada se sve opisano u Evanđeljima zbivalo. Već u ranim stoljećima kršćanstva vjernici su slikali prizore Isusova rođenja u katakombama, te na taj način širili svijest o poruci Jaslica. Postoje dokazi da su kršćani u 3. st. štovali mjesto Isusova rođenja u Betlehemu, gdje su bile one prve Jaslice. Rimski sarkofag iz 4. st. jedan je od najranijih prikaza Isusova rođenja u stilu Jaslica. Tu su uklesani magarac i vol pokraj kolijevke u kojoj je se nalazi Dijete Isus. Jelena, majka rimskoga cara Konstantina Velikoga, koji je dao slobodu Crkvi 313. god., dala je sagraditi baziliku nad špiljom rođenja, odnosno Jaslica. Relikvije Betlehemskih Jaslica čuvaju se u bazilici sv. Marije Velike u Rimu. U istoj bazilici nalaze se i Jaslice od mramora iz 1283. god., čiji je autor toskanski kipar Arnolfo di Cambio. Bio je običaj da papa na tom mjestu slavi božićnu polnoćku.
U srednjem vijeku u božićno vrijeme izvodili su se igrokazi, koji su prikazivali Isusovo rođenje i preteča su živih Jaslica. Prve je Jaslice postavio sv. Franjo 1223. god. sa živim ljudima i životinjama kada je slavio polnoćku sa svojom subraćom u špilji kod Greccija blizu Asiza. U tome pobožnom djelu rada na Jaslicama slijedila ga je i sv. Klara, a sve radi uživljavanja u misterij utjelovljenja ili, kako kaže sv. Ivan Apostol i Evanđelist, ušatorenja. Prve Jaslice s figuricama, za koje se danas zna, postavljene su u samostanu Fussen u Bavarskoj 1252. god.
Kod nas Hrvata Jaslice se postavljaju također odavno, a na portalu trogirske katedrale sv. Lovre nalazi se reljef Isusova rođenja, koji podsjeća na Jaslice, što je uradak majstora Radovana. Od 17. st. Jaslice su dobrano prisutne kod Hrvata, a najstarije očuvane Jaslice, rad nepoznatoga majstora, nalaze se na otočiću Košljunu pokraj Krka.
U božićnom vremenu k Jaslicama dolaze vjernici, djeca, obitelji, hodočasnici… I svi se oni pred njima ogledaju kao u velikom zrcalu istine.
don Ilija Drmić
