Groznica poskupljenja trese cijeli svijet i nitko ne zna hoće li se i kada zaustaviti. Globalna stopa inflacije u prosjeku je 7,7 posto. To je rezultat zajedničkog istraživanja njemačkog i švicarskog Instituta za ekonomsku politiku. No, dok se tržišta uređenih zemalja polako stabilizira, teret ekonomske krize kod nas, uglavnom, snose građani.
Inflacija, nakon što je stigla u sve dijelove svijeta, tu je da ostane, smatraju stručnjaci. Trenutno je na povijesnom maksimumu – gotovo osam posto u eurozoni. No, tržišta uređenih zemalja se polako stabilizira. Npr. građani Njemačke za 18 maraka danas mogu da kupe ono što mi plaćamo 28 maraka, iako njihova prosječna plaća iznosi oko 3,5 tisuće eura. Kod nas – malo više od 500 eura. Kako preživjeti poskupljenja?
Dok na svjetskom nivou cijene proizvoda osjetno padaju, a tržišta uređenih zemalja se oporavljaju, u Bosni i Hercegovini cijene i dalje divljaju. Izostaje konkretna reakcija nadležnih.
SAŠA MARIĆ, ombudsmеn za zaštitu potrošača BiH
“Tu država, odnosno entiteti, moraju preuzeti ključnu ulogu. Da inspektorati pojačan nadzor vrše kako bi se odluke entitetske o neposrednoj kontroli cijena primijenile do kraja”.
Slobodno formiranje cijena ne treba da znači kaos na tržištu, upozoravaju ekonomisti. U vrijeme globalne ekonomske krize država mora da nađe način i zaštiti građane, a jedna od mogućnosti su, kako kažu, pojačane inspekcijske kontrole i kažnjavanje „lovaca u mutnom“.
ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomist
“Ako biste samo jednu prodavnicu, piljaru, tržni centar označili crvenom trakom i adekvatno kaznili, vidjeli biste kako bi cijene mirovale”
Val poskupljenja pokrenut pandemijom korona virusa ojačan je aktualnim sukobom na istoku Europe, koji ne prestaje. Gotovo da nema energenta za koji ne plaćamo veće cijene. Posljedično ni proizvoda ili usluge. Dok europske zemlje, manje ili više uspješno, traže modele za prelaženje krize, građanima BiH u izbornoj godini ne ostaje mnogo prostora za optimizam.
