Trećina globalnog gospodarstva ove će godine biti u recesiji, upozorila je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a).
Kristalina Georgieva rekla je da će 2023. biti teža nego prošla godina jer rezultati SAD-a, EU-a i Kine već sada pokazuju usporavanje gospodarstva, prenosi BBC. Ova kriza dolazi u teškom trenutku dok rat u Ukrajini, rastuće cijene, veće kamatne stope i širenje covida u Kini opterećuju globalnu ekonomiju.
U listopadu je MMF smanjio izglede za rast globalnog gospodarstva za 2023. godinu: “Očekujemo da će jedna trećina svjetskog gospodarstva biti u recesiji”, rekla je Georgieva u informativnoj emisiji BBC-a. “Čak i u zemljama koje nisu u recesiji, stotine milijuna ljudi će to osjetiti kao recesiju”, dodala je.
Katrina Ell, ekonomistica Moody’s Analyticsa u Sydneyu, dala je BBC-ju svoju procjenu svjetske ekonomije. “Izgledi za recesiju su neugodno visoki. Europa neće izbjeći recesiju, a SAD će biti na rubu”, rekla je.
MMF je u listopadu smanjio svoje izglede za globalni gospodarski rast u 2023. zbog rata u Ukrajini, kao i viših kamata dok središnje banke diljem svijeta pokušavaju obuzdati rastuće cijene. Nakon listopada, Kina je ukinula svoju politiku nulte zaraze virusom covid-19 i počela ponovno otvarati svoje gospodarstvo, iako se infekcija koronavirusom brzo proširila u zemlji.
Georgieva upozorava da će se Kina, drugo najveće svjetsko gospodarstvo, suočiti s teškim početkom 2023. godine. “Sljedećih nekoliko mjeseci bit će teško za Kinu, kineski rast bit će negativan, utjecaj na regiju bit će negativan, utjecaj na globalni rast bit će negativan”, rekla je.
MMF je međunarodna organizacija sa 190 zemalja članica. One rade zajedno kako bi pokušale stabilizirati globalnu ekonomiju. Jedna od njegovih ključnih uloga je da djeluje kao sustav ranih ekonomskih upozorenja.
Komentari Georgieve bit će alarmantni za ljude diljem svijeta, ne samo u Aziji koja je prošla kroz tešku 2022. godinu. Inflacija je u stalnom porastu diljem svijeta, uglavnom zbog rata u Ukrajini, dok su više kamatne stope također pogodile kućanstva i poduzeća.
Gospodarski pad u Kini i SAD-u
Brojke objavljene tijekom vikenda ukazale su na slabost kineskog gospodarstva na kraju 2022. godine. Podatci za prosinac pokazali su da se tvornička aktivnost u Kini smanjila treći mjesec zaredom i to najbrže u gotovo tri godine kako se infekcija koronavirusom širi u tvornicama u zemlji. U subotu, u svojim prvim javnim komentarima nakon ublažavanja covid ograničenja, predsjednik Xi Jinping pozvao je na više napora i jedinstva dok Kina ulazi u ono što je nazvao “novom fazom”.
Pad u SAD-u također znači da je manja potražnja za proizvodima koji se proizvode u Kini i drugim azijskim zemljama uključujući Tajland i Vijetnam. Više kamatne stope također poskupljuju zaduživanja – stoga iz oba ova razloga tvrtke mogu odlučiti ne ulagati u širenje svog poslovanja.
Nedostatak rasta može potaknuti ulagače da povuku novac iz gospodarstva i tako zemlje, osobito one siromašnije, imaju manje novca za plaćanje ključnih uvoznih proizvoda poput hrane i energije.
U ovakvim usporavanjima valute mogu izgubiti vrijednost u odnosu na one u prosperitetnijim gospodarstvima, pogoršavajući problem. Utjecaj viših kamatnih stopa na zajmove utječe i na gospodarstva na državnoj razini – posebice na tržišta u nastajanju, koja bi mogla imati problema s otplatom svojih dugova.
Desetljećima je azijsko-pacifička regija ovisila o Kini kao glavnom trgovinskom partneru i gospodarskoj potpori u vrijeme krize. Sada se azijska gospodarstva suočavaju s trajnim ekonomskim učincima načina na koji se Kina nosi s pandemijom.
Obnovljena potražnja za robama poput nafte i željezne rude vjerojatno će dodatno povećati cijene baš kad se činilo da je inflacija dosegla vrhunac.
“Kineska ublaženja covid ograničenja nisu rješenje. Prijelaz će biti izvor nestabilnosti barem tijekom tromjesečja ožujka”, rekla je Ell.
