Za bh. vlast koja se međusobno optužuje u potrazi za kompromisom, stigle su kritike iz Međunarodnog monetarnog fonda.
Ponovno je u svojim analizama MMF kritizirao razinu javne potrošnje u Bosni i Hercegovini, prvenstveno povećanje plata, navodeći da je inflacija i dalje na visokoj razini.
Zabrinuti su zbog izrazitog usporavanja ekonomske aktivnosti, što koči proces reformi. Analitičari su suglasni s dijelom preporuka, koji se odnosi na rastrošnost institucija.
MMF je analizirao stanje u Bosni i Hercegovini i izašao sa nizom preporuka da se zbog reformi smanji javna potrošnja i ograniči rast plaća ili čak da se vrate na prijašnju razinu, jer je inflacija i dalje visoka. Tu su i obaveze vraćanja dospjelih kredita.
Naravno imamo u ovoj godini nešto više povrata prema međunarodnim financijskim institucijama, znači neki krediti koji su bili u grace periodu, sada se kreću naplaćivati, ali moram reći da je tu najveća rata vezana za onih 220 milijuna koje je MMF dao kada je bila korona 2020. godine. Tu je bio dvije godine grace period i tih 220 milijuna vraćamo u tri godine, kazala je ministrica financija RS-a Zora Vidović.
Plaće u javnom sektoru u Republici Srpskoj neće rasti, jer nema sredstava, poručili su u Ministarstvu financija RS, što djelomično znači i usvajanje preporuke MMF-a. Međutim, sindikati pet granskih sindikata, proračunskih korisnika na to ne pristaju, pa su najavili velike prosvjede krajem mjeseca, prenosi BHRT.
Nezadovoljni radom Vlade Republike Srpske kao našeg poslodavca, smatramo da ne rade dobro posao, da nisu ispoštovali dogovore koje smo dogovorili kao odgovorni ljudi, koje smo verificirali kroz sporazum, a kada netko prekrši sporazum, on pokazuje da nema volju za socijalnim dijalogom sa svojim partnerima, istaknuo je predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić.
Ekonomisti ističu da je MMF u pravu kada je u pitanju javna potrošnja, ali dodaju da treba i zaustaviti nova zapošljavanja u administraciji.
Ako pogledate da se u Predsjedništvu troši 500 tisuća maraka za dva nova automobila, ako se troše enormna sredstva na projekte koji nisu perspektivni ili neće donijeti novu vrijednost, kao što je skijalište koje je do sada vjerojatno progutalo 50 milijuna maraka, onda se zaista treba zapitati kakvo je to domaćinsko ponašanje, tvrdi ekonomist Zoran Pavlović.
Kada je riječ o smanjenju plaća, mislim da u vrijeme rekordne inflacije definitivno ne može biti govora o tome. Plaće i koje su u međuvremenu povećavane su se faktički tek usklađivale sa inflacijom i to nedovoljno. Dakle, mislim da bi bilo kakvo smanjivanje plaća administraciji bilo pogrešno, neopravdano, tvrdi ekonomist Igor Gavran.
Sa rashodima koji rastu brže od prihoda očekuje se da će fiskalna bilansa prijeći u deficit od 1,5 posto BDP—a u ovoj godini. Potrebe za financiranjem u ovoj godini narasle su upravo zbog velike otplate dugova, za koje analitičari smatraju da nisu zabrinjavajući sa aspekta vraćanja, koliko su zabrinjavajuće isplate plaća i penzija.
