Prošla je godina za hercegovačke pčelare bila iznimno loša, što je u konačnici vrlo brzo dovelo do nestašice tog iznimno korisnog i zdravog prirodnog proizvoda.
I ove godine, nažalost, ponovila se slična stvar. Zbog velikih suša i temperatura koje su uvelike išle iznad prosjeka, godina je ponovno bila loša. Što misli o cijeloj toj situaciji, pitali smo Borasa Kvesića, predsjednika Udruge pčelara “Matica” iz Mostara, koji je za Večernji list iznio svoje stavove.
Kakva je bila tekuća godina za pčelare?
– Tekuća je godina za pčelare bila katastrofalna, proljetni mrazovi nanijeli su veliku štetu voćnjacima, a isto se dogodilo i s medonosnim biljem koje je mraz oštetio, tako da je proljeće krenulo jako loše. U svoj toj priči pčelari su oštećeni i prilikom proglašenja elementarnih nepogoda, dok su štete pisane za voćnjake, maslinike, kupinu, malinu…, mi pčelari smo izostavljeni, a i mi smo pretrpjeli izravnu štetu. Nešto je meda bilo na livadi i, stalno se seleći, pčelari su uzeli dio meda na bagremu. Nakon toga stiglo je jako sušno ljeto s visokim temperaturama koje ne pamte ni najstariji pčelari, velikim požarima, tako da je pčelarska sezona bila jako loša. Kraj ljeta i početak jeseni protječu, rekao bih, u spašavanju pčelinjih zajednica. Zbog svega navedenoga pčelinje zajednice nisu uspjele prikupiti dovoljno meda za zimu, pa smo prisiljeni prihranjivati ih i stvoriti im zimske zalihe hrane, što pčelarima također iziskuje materijalne troškove. Umjesto da vrcamo med, mi smo prisiljeni prihranjivati pčele kako ne bi uginule od gladi. Sve navedeno odrazit će se i na sljedeću godinu pa je jako upitno kako će pčelinje zajednice zimovati.
To je, pretpostavljam, razlog što je došlo do poskupljenja meda. Hoće li cijena ostati takva ili se mogu očekivati nova poskupljenja?
– Sve navedeno dovelo je do poskupljenja meda, tako da se cijena obično kreće od 18 do 20 KM. I to je neka minimalna cijena na sve ove nedaće koje su zadesile pčelare.
Kakva je potražnja za medom na području Mostara? Što možemo očekivati?
– Trenutačno je u ponudi dovoljno meda na području grada, ali jesen je tek nastupila. Poznajući naše konzumente, tek se očekuje povećanje prodaje meda, ali, s obzirom na to da u zalihama nema većih količina meda, može se očekivati i nestašica kako zima bude odmicala.
Kakva je kvaliteta meda u Hercegovini? Ima li još uvijek nelegalne konkurencije, prodaje li se patvoreni med i što se radi po tom pitanju, kako stati na kraj prodavačima lažnog meda?
– Hercegovački med iznimno je kvalitetan. Medonosno bilje Hercegovine: tilovina, drača, kadulja, vrisak…, uz drugo ljekovito bilje, daje našem medu iznimnu kvalitetu, što ga čini posebnim. To smo dokazali tako što smo zaštitili naš hercegovački med oznakom “Hercegovački med sa zaštićenim imenom podrijetla”. To je jedan od načina da se zaštitimo od patvorina, kojih ima na svakom koraku. Pa u sklopu toga organiziramo i ove godine 3. dane hercegovačkoga meda, koji će se održati 11. studenoga 2017. godine u Hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosača” i to je prigoda gdje će naši sugrađani moći kupiti med od provjerenih pčelara, gdje je zajamčena kvaliteta.
Što preporučujete sada, kada dolaze hladniji dani i kada je povećana opasnost od prehlade i gripe? Koliko meda koristiti i kakvog?
– Dolaskom hladnijih dana povećat će se i potrošnja meda pa bih ja preporučio našim potrošačima da med konzumiraju svakodnevno, a ne tek kad ih uhvati gripa i razne prehlade jer svakodnevnim uzimanjem meda stvara se prevencija i jača se imunitet te otpornost na prehlade jer med je lijek i hrana.
