Iako Milenko Bašić iz Posušja slovi za jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u susjednoj BiH, njegovo se ime u javnosti gotovo pa nije spominjalo sve do prošlog petka, kada su krenula uhićenja u aferi Vjetroelektrana u kojoj je taj poduzetnik stekao status drugoosumnjičenika.
Njegova tvrtka C.E.M.P., koju je 2012. godine kupio od Austrijanaca, u izgradnju vjetroelektrane Krš – Pađene kraj Knina uložila je 1,8 milijardi kuna. Iako je Bašić, s obzirom na to da se trenutačno nalazi u BiH nedostupan hrvatskim istražiteljima, u intervjuu za Večernji list progovorio je o svom odnosu s Josipom Rimac, projektu Krš – Pađene i načinu na koji su ga čelni ljudi Hrvatskih šuma reketarili, o tome zašto je Most želio srušiti njegov projekt, kao i zašto ga je HDZ-ov ministar Tomislav Ćorić potom ponovno odobrio.
Jesu li vas osobno kontaktirali hrvatski istražitelji, USKOK, što su od vas tražili, što im je bilo sporno?
Istina je da su mene osobno kontaktirali iz policije te obavijestili da imaju nalog za pretragu prostorija u kojima boravim u Zagrebu. To sam odmah i bez problema prihvatio jer nijedan postupak od početka projekta gradnje vjetroelektrane nije bio nezakonit. Sve daljnje informacije o tome što im je bilo sporno saznao sam kasnije iz medija.
U medijima se mogu pročitati napisi kako su i bivša Vlada Zorana Milanovića, ali i ova Plenkovićeva išle naruku projektu Krš – Pađene. Koliko u tome ima istine?
Moram priznati da ne razumijem kako se išlo naruku ili pogodovalo ovom projektu. Podsjećam da počeci projekta sežu još u 2003., a mi smo ga preuzeli 2012. s namjerom da što prije krenemo u realizaciju. Nažalost, na početak gradnje čekali smo čak 6 godina jer je toliko trajala naša borba s birokracijom i državnom administracijom. Kako se nakon tolikih godina čekanja, ali i znatnih ulaganja i financijskih izdataka može reći da nam se pogodovalo? U razvijenim europskim zemljama razvoj projekta traje maksimalno dvije godine prije početka gradnje i jedino tako on može biti isplativ.
Kako i kada je počeo poslovni put čovjeka koji je u projekt vjetroelektrana uložio svojih 900 milijuna kuna, kako ste stekli toliko bogatstvo?
Ja se bavim privatnim biznisom i poslujem više od trideset godina. Moja tvrtka Lager izrasla je u jednu od najvećih u Europi u svojoj branši. Počeo sam od prodaje rezervnih dijelova i viličara da bih kroz godine ulaganja i rada stvorio tvrtku koja zastupa najveće svjetske korporacije. Ne volim se isticati, hvaliti i javno eksponirati, obiteljski sam čovjek te većinu vremena provodim na poslu u svojoj kompaniji. Kroz svoj dugogodišnji rad, uspješno poslovanje, ali i odricanje stekao sam određenu imovinu koju sam u dobroj vjeri i namjeri uložio u projekt vjetroparka. Moja osobna ulaganja, naravno, nisu dovoljna za realizaciju ovako velikog projekta, stoga je bila nužna i podrška banaka koje su kreditirale moje tvrtke, ali i banaka koje su se uključile u projektno financiranje vjetroelektrane.
Projekt Krš – Pađene preuzeli ste 2012. od investitora iz Austrije koji su se dotad devet godina bezuspješno borili s hrvatskom birokracijom. Kako ste vi točno u relativno kratkom roku uspjeli dobiti tu bitku s birokracijom?
Ne bih se složio da je šest godina kratak rok. To je, nažalost, puno previše izgubljenih godina u kojima smo se susreli s brojnim preprekama, ucjenama, čestim i raznim izmjenama zakona i pravilnika te dovođeni u slijepu ulicu. Umjesto da počnemo graditi 2012., to nam je pošlo za rukom tek 2018. Podsjetio bih i kako sam kupnjom C.E.M.P.-a od Austrijanaca preuzeo i kupio četiri aktivna projekta. Nažalost, samo sam jedan uspio dovesti do kraja, dok su preostali propali kao i sve uloženo u njih.
S kojim ste se problemima susretali od trenutka preuzimanja projekta do danas?
Najveća hrvatska boljka je nedosljednost zakona i njihove česte izmjene, što uzrokuje pravnu nesigurnost investitorima. Ta nedosljednost zakona i propisa na djelu je i danas kada nas Ministarstvo državne imovine i Ministarstvo poljoprivrede šalju iz jednog ministarstva u drugo ne znajući čija je nadležnost donošenje odluke o osnivanju prava služnosti na šumskom zemljištu za predmete započete prije nekoliko godina. Stoga smo bili prisiljeni nekoliko puta tražiti od Vlade RH i premijera da se uključe i upute nas tko je zapravo nadležan.
Hoće li vjetroelektrana, po vašim saznanjima, normalno raditi s obzirom na istragu USKOK-a?
Vjetroelektrana je završena i puštena u cijelosti u rad sa svim potrebnim i zakonitim dozvolama. Nijedna dozvola nije dobivena mimo zakona i procedura, štoviše, neke nakon raznih opstrukcija i ucjena koje će se, nadam se, sada razjasniti u ovoj istrazi.
Poznajete li Josipu Rimac? U kakvim ste odnosima s njom?
Da, poznajem Josipu Rimac još od kada je bila gradonačelnica Knina u kojem se naša investicija razvijala. S njom smo surađivali, kao i s načelnicima ostalih općina u kojima se nalazi naš vjetropark, jer su te općine bile vrlo zainteresirane da se investicija uspješno realizira zbog toga što se od svakog proizvedenog kilovatsata lokalnoj zajednici uplaćuje 1 lipa. To znači da će Grad Knin i Općina Ervenik od C.E.M.P.-a godišnje imati oko 4,6 milijuna kuna prihoda.
A Krunoslava Jakupčića? Jesu li vas on ili netko drugi iz Hrvatskih šuma ucjenjivali, tražili mito?
Gospodina Jakupčića poznajem jer smo održali nekoliko sastanaka u Hrvatskim šumama kako bismo razriješili otvorena pitanja koja smo ovih dana detaljno objasnili javnosti u priopćenjima. S Hrvatskim šumama imamo potpisan ugovor od 4. travnja 2017. (koji je potpisao g. Jakupčić), vezano uz projekt izgradnje vjetroelektrane Krš – Pađene. Po tom ugovoru trebali smo izgraditi šumske putove poštujući sve propisane uvjete Hrvatskih šuma u roku od 12 mjeseci, što smo i ispunili i u izgradnju uložili 29 milijuna kuna. Nakon 18 mjeseci tijekom kojih su Hrvatske šume vršile razne pritiske i ucjenjivale investitora vezano uz iznos za koji će priznati izgrađene ceste, Šume šalju ponudu i procjenu izgradnje cesta na 9 milijuna kuna, iako je vrijednost radova 29 milijuna kuna. Da, bilo je pritisaka na nas da platimo nešto dva puta. Tako su nas natjerali da im izgradimo ceste, predamo ih bez nadoknade i godišnje plaćamo oko milijun kuna Hrvatskim šumama. Sve po tom međusobno potpisanom ugovoru koji je izradio i potpisao g. Jakupčić. Kasnije nas je tražio i vršio pritisak da na te iste ceste još platimo i služnost na 30 godina ili nam neće dati suglasnost za uporabnu dozvolu.
Vi, dakle, tvrdite da Hrvatske šume duguju vama, a ne obrnuto?
Hrvatske šume nikada nisu ispunile svoju obavezu iz ugovora, preuzele ceste i napravile obračun i prijeboj međusobnih potraživanje nego su nas, znajući za naše rokove i nemogućnost čekanja sudskih procesa, ucijenile da platimo dodatnih 6,1 milijun kuna služnosti na te iste ceste koje smo im predali te dodatno i za plaćanje šumske štete iako nam na ime tih izgrađenih cesta po tom ugovoru duguju značajno veći iznos. Dakle, zaključak je kako Hrvatske šume nikako u ovome nisu oštećene, već smo mi ucjenom opljačkani samo zato što im nismo pristali platiti reket u iznosu od 1,5 milijuna kuna.
Josipa Rimac sumnjiči se za primanje 45 tisuća eura mita, a u tom kontekstu spominje se i vaše ime. Jesu li vas, bilo ona, bilo neki drugi hrvatski političari, ikada tražili novac “ispod stola“ kako bi pogurali Krš – Pađene?
O tih 45 tisuća eura prvi sam put čuo iz medija i odgovorno tvrdim da je to čista izmišljotina barem što se tiče mene i moje kompanije. Vezano uz policu osiguranja koja se spominje, mogu potvrditi kako C.E.M.P. nema nikakvih saznanja o tome niti je ugovarao policu s Generali osiguranjem. To isto potvrdilo je i od svega se ogradilo i Generali osiguranje. Josipa Rimac kao prijatelj ove velike i važne investicije dobrovoljno je željela pomoći da se zaustavi bezakonje i da se provedu obveze iz važećih ugovora te spriječi kriminal.
Je li vam se pogodovalo s poticajnom cijenom otkupa energije?
Svakome tko imalo razumije obnovljive izvore energije, jasno je kako se takvi projekti mogu realizirati i graditi jedino uz poticaje i to nije tako samo u Hrvatskoj, već u cijelom svijetu. Nikako se ne može reći da smo na bilo koji način povlašteni jer je cijena koju mi imamo najniža u povijesti RH u usporedbi s nekoliko tisuća projekata vezanih uz obnovljive izvore energije. Siguran sam da će se iz snimljenih materijala jasno vidjeti što smo sve prolazili s birokracijom koja nas je ucjenjivala. Tada će biti jasno da smo mi tu oštećena strana jer nismo plaćali reket koji je od nas tražen. Pozivam i molim da se objave sve snimke i razgovori, pa tako i naši s Josipom Rimac.
Da je bilo po Mostu, morali bismo instalirati staru tehnologiju
Mostov ministar Slaven Dobrović 2017. donio je rješenje da C.E.M.P. mora napraviti postupak procjene utjecaja vjetroelektrane na ekološku mrežu, koje je odmah nakon što ga je naslijedio na mjestu ministra poništio HDZ-ov Tomislav Ćorić. Zašto?
Već sam ranije spominjao da je predstavnik Mosta, opcije koja je tada bila na čelu Ministarstva okoliša i energetike, tražio od nas najprije 8 milijuna eura, a kasnije 5 milijuna eura pozajmice za osnivanje njihove Etične banke. Zauzvrat oni ne bi blokirali izmjenu našeg projekta, a u protivnom, natjerali bi nas da instaliramo 71 agregat stare tehnologije snage 142 MW umjesto 48 agregata nove tehnologije snage 142 MW. Most je to blokirao samo zato što nismo pristali dati novac za Etičnu banku. Jasno je o čemu se tu radilo i sve to prijavili smo DORH-u. Što se tiče Ćorića, on je samo ispravio grešku Mostova ministra Dobrovića te omogućio da se radi s novom tehnologijom koja ima bitno manji utjecaj na okoliš.
