Iako je Dragan Primorac osvojio najviše glasova u BiH, Zoran Milanović je dobio dvostruku veću podršku od birača nego 2019.godine.
Pravo na biranje predsjednika RH na nedjeljnim izborima imalo je 3,76 milijuna birača, od čega nešto manje od 250.000 njih bez prebivališta u Hrvatskoj. Među njima su i hrvatski državljani u Bosni i Hercegovini. Svoje ustavno i zakonsko pravo glasanja na ovim izborima iskoristilo je tek nešto više od 24.000 birača izvan Hrvatske, najviše njih, očekivano, u BiH.
No na 42 birališta raspoređena u sedam gradova u BiH u nedjelju je izašlo tek 16.127 birača (od njih više od 200.000 aktivno registriranih), što je čak 35 posto manje u odnosu na prvi krug predsjedničkih izbora 2019., kad je na birališta izašlo 24.657 Hrvata u BiH.
Hrvati u BiH imaju ustavno i zakonsko pravo glasati na izborima u Hrvatskoj. Predsjednički izbori u Hrvatskoj od velikog su značenja za Hrvate u BiH jer oni u svojoj političkoj borbi u žrvnju nadasve komplicirane situacije u BiH računaju na podršku Hrvatske, s obzirom na to da hrvatski predsjednik surađuje s Vladom RH u oblikovanju i provođenju vanjske politike, dakle i politike prema BiH.
Milanović je u prvom krugu predsjedničkih izbora, naime, s 2503 glasa dobio više nego dvostruko veću podršku Hrvata u BiH nego 2019., kad je za njega u prvom krugu glasao 1131 Hrvat u BiH.
Ruku na srce, HDZ-ovi kandidati tradicionalno dobivaju najveću podršku u BiH te je i Dragan Primorac, kao HDZ-ov kandidat na ovim izborima, osvojio najviše glasova u toj državi. No i dalje govorimo o samo 9160 glasova, dok je Kolinda Grabar–Kitarović u neuspjelom pokušaju osvajanja drugog mandata 2019. u prvom krugu u BiH dobila 16.417 glasova.
Drugi krug predsjedničkih izbora održat će se u nedjelju 12. siječnja 2025. godine.
dobar je ovaj primorac iz Banjaluke