EU i SAD izrazile su zabrinutost zbog usvajanja zakona o predsjedniku Crne Gore, kojim parlamentarna većina namjerava ograničiti ustavne nadležnosti predsjedniku države Milu Đukanoviću i prenijeti ih na crnogorsku skupštinu.
EU je pozvala političke aktere na dijalog o izlasku iz “trenutne političke slijepe ulice”, kako bi se ostvarila želja građana Crne Gore o članstvu u EU.
Svi zakoni trebaju biti u skladu s Ustavom. Ovo pitanje je posebno osjetljivo zbog odsustva efikasnog Ustavnog suda, priopćila je Delegacija EU u Crnoj Gori za Radio slobodnu Europu.
U istom kontekstu reagirala su veleposlanstva Njemačke, Velike Britanije i Češke, koja trenutačno predsjeda EU-om, prenijeli su u četvrtak podgorički mediji.
Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici priopćilo je kako je SAD zabrinut zbog eskalacije zapaljive retorike i neodgovorne konfrontacije crnogorskih čelnika, te je pozvalo sve strane da zajedno pronađu izlaz iz političke krize, koji bi bio u skladu s crnogorskim Ustavom, prenosi Hina.
Tim povodom u Podgorici je u srijedu navečer prosvjedovalo nekoliko stotina građana koji su tvrdili da se radi o ustavnom puču.
Zastupnici prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata Alekse Bečića i građanski orijentirane koalicije Crno na bijelo, premijera Dritana Abazovića, izglasali su 1. studenog izmjene zakona kojima obavezuju Đukanovića da predloži mandatara u roku od 30 dana od izglasavanja nepovjerenja Vladi. U suprotnom mandatarom će smatrati kandidata koji ima podršku većine ukupnog broja zastupnika.
Iako je Ustav izričit u tome da predsjednik predlaže mandatara, za ovaj prijedlog zakona glasao je 41 od 81 zastupnika u crnogorskom parlamentu.
Crnogorski parlament usvojio je, na sjednici koja je završena u srijedu nakon ponoći, izmjene zakona o predsjedniku Crne Gore kojim se želi primorati Milo Đukanović da mandat za formiranje nove vlade povjeri Miodragu Lekiću iz DEMOS-a, kojega su sredinom prošlog mjeseca predložile stranke prosrpske orijentacije.
Đukanović je ranije odbio dati Lekiću mandat obrazlažući taj postupak činjenicom da ga nije podržala većina zastupnika u crnogorskom parlamentu, jer je potpise za Lekićevu kandidaturu predalo 37 zastupnika, dok je četvoro zastupnika iz koalicije Crno na bijelo premijera Dritana Abazovića dalo verbalnu podršku.
Đukanovićeva Demokratska partija socijalista optužuje prosrpski orijentirane stranke i Abazovićevu građanski orijentiranu koaliciju Crno na bijelo da ovim zakonom žele izbjeći održavanje izvanrednih parlamentarnih izbora kako bi koalicija koja je pobijedila Đukanovića na izborima u kolovozu 2020. ostala na vlasti do kraja mandata.
Ako Đukanović odbije potpisati ove izmjene one se vraćaju parlamentu na ponovno glasanje, a ako ponovno budu izglasane Đukanović ih po Ustavu mora potpisati.
Pravni vakuum također je nastao zbog nefunkcioniranja crnogorskog Ustavnog suda, koji trenutno ima samo tri od sedam sudaca i ne može donositi odluke o ustavnosti pravnih akata.
Ustavni sud ne funkcionira već mjesec i pol nakon što je jedan od sudaca umirovljen, a zastupnici u crnogorskom parlamentu nisu osigurali dvotrećinsku većinu glasova za izbor novih sudaca.
