Europska agencija za sigurnost hrane objavila je na svojim stranicama da je u neretvanskim mandarinama koje su završile na tržištu u BiH pronađen nedopušteni pesticid klorpirifos.
Prema objavi Agencije, u mandarinama je pronađen 0,031 mg po kg klorpirifosa, a uzorak je uzet 20. studenoga. Ovo je treći put da je u neretvanskim mandarinama pronađen nedopušteni pesticid. Kako javlja danica.hr, hrvatski su inspektori pesticid otkrili “službenom kontrolom na tržištu”. To znači da su uzorke mandarina uzeli izravno od neretvanskog proizvođača.
Nakon nalaza, Hrvatska je odmah o svemu izvijestila službena tijela u BiH. Uz to, uništene su sve mandarine proizvođača koji je koristio sporni pesticid, inače već godinama zabranjen na tržištu EU-a. Nedavno je i kontrolom na prodajnim mjestima u Hrvatskoj otkriven klorpirifos (chlorpyrifos) u mandarinama koje su se prodavale u Hrvatskoj i Sloveniji. Zemlja prijave bila je Hrvatska.
Prije toga mandarine s tragovima klorpirifosa otkrivene su i u pošiljci za Srbiju. Uprava za inspekcijske poslove FBiH obavijestila je 17. studenoga Agenciju za sigurnost hrane BiH o zabrani uvoza pošiljke mandarina podrijetlom iz RH u BiH zbog utvrđene prisutnosti pesticida klorpirifos. Upotreba navedenog pesticida zabranjena je u poljoprivrednoj proizvodnji u BiH i u EU.
Uvozniku je naložen povrat sporne pošiljke pošiljatelju u zemlju izvoznicu, odnosno uništavanje pošiljke ako nije moguć njezin povrat, tako da navedena pošiljka ne predstavlja rizik za zdravlje potrošača u BiH, naveli su iz Agencije za sigurnost hrane BiH.
Uprava za inspekcijske poslove FBiH na temelju preporuka Agencije za sigurnost hrane BiH, uz redovite službene kontrole, provodi i pojačane mjere kontrole pri uvozu mandarina na eventualnu prisutnost klorpirifosa. Potrošači pak više nisu sigurni jesu li mandarine koje ovih dana kupuju u BiH zdravstveno ispravne.
Prodaju se na svakom koraku, a ljudi ih vole, što zbog ugodnog okusa, što zbog vitamina. Međutim, sad se pitaju nanose li im možda više štete nego koristi. Stručnjaci u Hrvatskoj ističu kako bi se morala pojesti mnogo veća količina mandarina kako bi došlo do problema za zdravlje s obzirom na to da je riječ o vrsti pesticida koji djeluje na površini ploda.
Danko Tolić, inženjer agronomije, u razgovoru za HRT otkrio je koju bi količinu tretiranih mandarina netko trebao pojesti kako bi došao u potencijalnu opasnost. Mi smo imali u dvije pošiljke od 0,033 do 0,044 g po kg, ali važno je reći potrošačima kako ta količina nije opasna za zdravlje s obzirom na to da bi se trebala interpretirati kroz akutnu referentnu dozu, prenosi Večernji list.
Svaki dan morali biste pojesti nekih 11 kg tretiranih mandarina kako biste potencijalno ugrozili zdravlje i morali biste ih jesti s korom. S obzirom na to da je riječ o kontaktnom preparatu, a to je nemoguće. Ali, incident je bio, one koji su ga počinili treba sankcionirati, istaknuo je Tolić.
Slovenci su mandarine iz doline Neretve vratili s granice, Srbi – čak dvaput, a jednom i BiH, međutim, pitanje je koliko je opasnih mandarina tko zna kakvim putovima završilo na bh. trpezama. Tolerirana količina ostataka zabranjene aktivne tvari klorpirifos u EU, pa i Hrvatskoj, iznosi 0,01 mg po kg voća, no u spornom voću završila je u omjerima 0,033 odnosno 0,044 mg po kg.
Riječ je o organofosfatnom insekticidu koji se koristi u poljoprivredi za ubijanje štetočina, uključujući insekte i crve, ali je iznimno opasan za ljude. Studije i epidemiološki nalazi povezuju ga i s poremećajima u razvoju mozga, hiperaktivnošću, zaostajanjem u rastu, smanjenim kvocijentom inteligencije, navodi se u odluci Europske komisije o zabrani njegove upotrebe.
Klorpirifos-etil od lani je zabranjen i u Srbiji (osim za šećernu repu), dok ga EU, pa i RH zabranjuju od 2020. No, kako pišu mediji u Hrvatskoj, javna je tajna kako zabranjene pesticide neki hrvatski poljoprivrednici krijumčare iz BiH, donedavno i iz Srbije, tvrdeći kako zamjenske “juhice” ne djeluju pa je, prema dostupnim podacima, samo u prvih sedam mjeseci lani u RH zaplijenjeno 4.420 l i 157 kg ilegalnih i/ili krivotvorenih sredstava za zaštitu bilja.
