“Posljednjih dana nisam bio nezaposlen”, ovim riječima otvorio je tiskovnu konferenciju za novinare visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u srijedu na kojoj je odlučio pojasniti svoje posljednje izmjene Izbornog zakona BiH. Podsjetimo, sat vremena nakon zatvaranja birališta u nedjelju 2. listopada, visoki predstavnik je nametnuo izmjene izbornog zakona.
Pet dana kasnije, pomalo se kristaliziraju efekti koje bi ove namjetnute izmjene mogle imati. Ono zapravo što je hrvatskoj politici ključno, izmjene nisu u provele presudu Ljubić. Svi su složni da se ne radi se o potpunoj implementaciji presude Ljubić. Složio se s tim i politolog Marko Lucović. „Izmjene su u neku ruku korisne, ali ne onako kako bi to Hrvati željeli. Kako bi mi bili zadovoljni, nužna je stopostsotna izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine onako kako je to predvidjela presuda u predmetu Ljubić. Dobro je što pušu neki novi vjetrovi i da se ide u korist Hrvata u ovom smislu, pa čak i najmanjim koracima, no bez potpune provedbe presude Ljubić, Hrvati ne mogu biti zadovoljni“, smatra Lucović.
Prema posljednjim nametnutim odlukama viskog predstavnika, broj izaslanika u federalnom Domu naroda je povećan sa 17 na 23 u svakom nacionalnom klubu i sa 7 na 11 u Klubu Ostalih. Prednosti i mane ove odluke teško je odrediti kazao je Lucović. „Po novom, više nije potrebna jedna trećina, odnosno 6 od 17 da se predlože predsjednik i dopredsjednici Federacije, nego će to biti 11 od 23. Ako se od tih 11 zastupnika ne postigne kvorum, nakon mjesec dana ako se ne predloži predsjednik i dopredsjednici Federacije, smanjivat će se na 7, odnosno na 4 zastupnika nakon 50 dana. To je možda jedina bitna promjena u ovom djelu. Druga promjena u ovom smislu je da Vijeće za zaštitu vtalnog nacionalnog interesa neće birati parlamentarna skupština Federacije, nego će ga birati Ustavni sud Federacije. Tu će se smanjiti tenzije oko izbora vijeća. Događaju se i promjene oko Ustavnog suda. Ako predsjednik, odnosno dopredsjednici Federacije ne predlože članove, to će uraditi parlamentarna skupština“, pojasnio je Lucović u intervjuu za naš radio.
Među nametnutim izmjenama je i reduciranje odluka Federalnog Doma naroda i pitanja vitalnog nacionalnog interesa. „U Ustavu postoji nekih devet – deset točaka na koje se mogu pozvati klubovi delegata u domu naroda na pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Tu je postaojala u Ustavu i druga kategorija koja kaže „i druga pitanja koja bi se mogla smatrati zaštitom vitalnog nacionalnog intersa“. Novom izmjenom Izbornog zakona, ta kategorija se briše. Schmit je tu bio vrlo oprezan, jer je nastojao medijatirati između tri strane i uspostaviti ravnotežu između tri strane “, kazao je Lucović.
Tek jedna je stvar dobra s ovim izmjenama, a ona je vezana za formiranje federalne vlade. Naime, mnogi možda nisu ni svjesni činjenice da zadnje četiri godine sastav Vlade Federacije nije bio rezultat izbora 2018. godine nego izbora 2014. godine. Dakle, posljednje četiri godine Vlada Federacije je bila vlada u tehničkom mandatu. Lucović smatra da će se izmjenama vezanima za Vlade Federacije postići puno, i u tom smislu najviše dobivaju stanovnici Federacije. „Pomak je u tom smislu da se više neće događati situacije koje su onemogućavale razvoje procesa, neće se više događati blokade. Konačno ćemo dobiti Vladu Federacije. Hrvati će konačno moći birati svoje minisstre, dobit će neka svoja mjesta, neće više biti situacija da Hrvati ne mogu izabrati svoga načelnika FUP-a… Ovdje je na dobitku obični građanin, narod. Konačno više neće biti mogućnosti za političke blokade, koje su onda blokirale i gopodarske, društvene procese“, smatra Lucović.
Andrej Plenković, premjer RH pozdravio je odluku visokog predstavnika, Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH je kazao da je odluka korak u pravom smjeru. Neki su se pak iz hrvatskog naroda nadali radikalnijem potezu visokog predstavnika. Sudeć po reakcijama bošnjačkog tijela, oni nikako nisu zadovoljni. Kada sve ovo rečeno bacimo na papir, nametnuta odluka visokog predstavnika tek je mali korak naprijed smatra Lucović. „Hrvati ne bi trebali biti nešto posebno oduševljeni ovim promjenama. Nije ovo neki epohalni događaj koji je išao u korist hrvatskog naroda. Ovo je dobro u jednom djelu, konačno puše jedan vjetar koji ide u prilog Hrvatima. No, to nije ni blizu onoga što se Hrvatima oduzima već 20 godina. Dobro je da se počinje događati neki novi smjer, no nemamo baš razloga u ovom trenutku nešto posebno glorificirati ovaj događaj. Jednostavno idemo dalje u borbu za prava Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ja bi rekao da je ovo bio veliki korak za Schmita, ali mali za Hrvate u BiH. Hrvati moraju dalje nastaviti sa svojom borbom, tražiti svoja legitimna i konstitutivna prava na svim razinama i potpunu implementaciju presude Ljubić“, zaključio je Lucović u razgovoru za Radioposusje.ba.
Na fakultetu prometnih znanosti su me zlostavljali.