Zbog moguće nestašice plina Nijemci su se počeli vraćati tradicionalnim izvorima toplinske energije. Tako je u najvećem europskom gospodarstvu naglo porasla potražnja za ugljenom i ogrjevnim drvom kao i za pećima na takva goriva, piše Večernji list.
I sve nakon što je proljeće kalendarski već nastupilo, unatoč cikloni kojoj sada svjedočimo. Rastuće cijene plina te mogućnost prekida opskrbe očito su veći motivator od toplijih dana, kao što su to bile i nedavne riječi njemačkog ministra gospodarstva Roberta Habecka koji je izdao rano upozorenje zbog mogućeg prekida isporuke ruskog plina.
Tvrtke koje proizvode ili prodaju peći i kamine prepune su posla, telefoni im ne prestaju zvoniti, no i oni imaju problema jer opskrbni lanci još nisu profunkcionirali kako treba.
– Ne možemo odgovoriti na tako velik broj poziva, telefoni nam ne prestaju zvoniti. Ljudi žele sigurnost jer nije nimalo zabavno smrzavati se – kaže Eric Passow, jedan od obrtnika koji se bavi izradom peći.
Broji se svaki kilovat
Najava mogućnosti manjka ili čak prekida isporuke plina izazvala je tako već popriličnu paniku. Habeck je rekao da, iako su isporuke ruskog plina i dalje stabilne, industrijskim i malim potrošačima savjetuje se da smanje potrošnju energije, jer, kako je rekao, broji se svaki kilovat.
Kupuje se čak i drvo za ogrjev.
– U svakoj sobi imam peć pa, ako iz nekog razloga nestane plina ili nastupi nestašica energije, barem ću moći biti samodostatna. To je kao da štedim za crne dane – rekla je.
Trgovac energentima Richard Koegler rekao je da ljudi i dalje spremaju ugljen i drvo iako hladni dani prolaze dodajući kako su isporuke bile ‘na knap’ i prije rata u Ukrajini.
– Ne naručuje se zato što je plin postao vrlo skup, naručuje se jer ima zabrinutosti da energenata neće uopće biti – govori.
S druge strane, osim prosječnih Nijemaca, zbog ove krize koja je potaknula povratak tradicionalnih energenata, u problemu su i neke političke opcije. Prije svega Zeleni. Njihove politike odbacivanja “prljavih” izvora energije, kakvi su upravo ugljen i drvo, sada su pod suspenzijom, piše Vecernji.ba. Upravo je Robert Habeck bio supredsjednik njemačkih Zelenih te se protivio takvim izvorima energije kao i nuklearkama, a sada je Nijemcima morao priopćiti da će možda nestati osnovnog energenta, a to je plin. A oni su logično zaključili da je taj energent najlakše zamijeniti upravo onima protiv kojih su najviše bili Habeck i njegova stranka iz koje dolazi i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.
Sva jaja u jednoj košari
Njemački ministar gospodarstva i zaštite klime sada je središnja figura Zeitenwendea, njemačke točke preokreta, kako je njegov šef, kancelar Olaf Scholz, nazvao rusku invaziju na Ukrajinu. Jer, doista je to događaj s presudnim utjecajem na njemačku vanjsku politiku kao i na njezin položaj u svijetu. Zeleni su na popularnosti dobili upravo poentirajući na oklijevanju Angele Merkel u mjerama protiv klimatskih promjena.
Tako su našli sugovornika u Scholzu i njegovom SPD-u uspijevajući s njime dogovoriti izbacivanje ugljena do 2030. godina, a neutralnost u emisijama ugljika do 2045., u oba slučaja znatno ranije od planiranog u eri Merkel.
Habeck je brzo nakon preuzimanja funkcije shvatio koliko su to ambiciozni ciljevi, a s novim razvojem situacije i ratom u Ukrajini oni postaju praktički neostvarivi te se i on i Baerbock i Zeleni sve više moraju uklapati i pristajati na zajedničke politike kako bi njemačko gospodarstvo i društvo izašli iz situacije sa što manje gubitaka. A to izravno ovisi o dostupnosti prije svega ruskog plina, a onda ostalih energenata, kao i razvoju zamjenskih izvora plina za najveće europsko gospodarstvo.
– Znali smo, ili smo trebali znati, da ne samo da je glupo bilo stavljati sva jaja u košaru jedne zemlje nego nije bila baš najpametnija ideja staviti ih u košaru baš te zemlje – rekao je Habeck na nedavnoj energetskoj konferenciji, prenosi Večernjak. Ipak, ostao mu je prostor da još snažnije zastupa obnovljive izvore kao jedini način potpune energetske samostalnosti.
Nije moguće ! Pa nisu ni drva besplatno