Kako bi pokušala usporiti inflaciju, Europska središnja banka (ECB) najavila je da će od srpnja povećati kamatne stope za 0,25 do 0,75 posto.
To je izazvalo zabrinutost kod građana, posebno onih koji imaju kreditne aranžmane s promjenjivom kamatnom stopom, ali Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH, tvrdi da ova odluka ECB-a neće izravno utjecati na BiH.
Rast kamatnih stopa je premali da bi izravno utjecao na povećanje kamatnih stopa u BiH, jer mi imamo kamatne stope koje su iznad tog postotka. Taj rast pokazuje jedan trend, ali je on dosta manji od inflatornih očekivanja, tako da se ne očekuje veliki rast kamatnih stopa u BiH u ovoj godini. Dakle, ono neće utjecati na povećanje cijena kredita jer je premalo, kaže Kutle.
Pojašnjava da, iako su veće od europskih, kamatne stope u BiH su manje od onih kakve bi se, zbog svih političkih i drugih rizika, trebale primjenjivati na bh. tržištu, a razlog je veća ponuda od potražnje novca u BiH. Kada je riječ o novim zaduženjima, kako građana tako i gospodarstva, Kutle kaže da nikada ne treba “trčati pred rudu”.
Ne treba trčati za bilo kakvim zaduženjem ako vam ono nije potrebno za ono za što ustvari i služi. Iako je, za razliku od promjenjive, fiksna kamatna stopa nešto veća, s njom znamo točno gdje smo, a netko drugi neka razmišlja kolika će inflacija biti i hoće li biti nestašica, ističe Kutle.
Podržava stavove da je u inflaciji, kad novac gubi svoju vrijednost, novac bolje investirati.
Inflacija je kod nas 8 do 10 posto, što znači da realno novcem gubimo toliko, a kamatne stope na depozite se još nisu približile inflaciji. To znači da je bolje vidjeti u što ulagati, a osnovno pravilo je da trećinu držimo u novcu, trećinu u nekretninama, a trećinu u drugoj pokretnoj imovini, kako bismo imali optimalnu sigurnost, kaže Kutle.
Kamate na depozite, odnosno oročenu štednju i dalje su preniske. Kutle očekuje njihov rast, ali će ona presporo sustizati stopu inflacije.
Kamatna stopa na oročene depozite trenutno je od 1 do 2 posto, a ako je inflacija 8 posto, ona bi na depozite od godinu trebala biti 8 posto. Ali, na drugoj strani, ona bi izazvala rast kamata na kredite i druge probleme, tako da tu čistu ekonomsku logiku sada nije moguće provesti, ističe Kutle.
