Problem alkoholizma u Bosni i Hercegovini posebno je do izražaja došao nakon završetka rata, a uzroci su najčešće siromaštvo i nezaposlenost, piše Večernji list BiH. Psiholozi kažu kako konzumiranje alkohola pokazuje nesređenost društva. Određen broj stručnjaka smatra da se u BiH pije više nego što pokazuju crne statistike jer u njih ulaze samo podaci o potrošnji tvornički proizvedenih pića, a nema evidencije o potrošnji domaće rakije koju proizvode građani.
Izvješće IARD-a
Iz Međunarodnog saveza za odgovornu konzumaciju alkohola (IARD) objavili su izvješće koje se odnosi na 66 država, među kojima je i BiH. Izvješće sadrži podatke o četiri pokazatelja Ujedinjenih naroda o štetnoj konzumaciji alkohola. Ti pokazatelji su konzumacija alkohola po glavi stanovnika, prevalencija teških epizodnih konzumacija alkohola, broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati alkoholu na 100.000 stanovnika i broj oboljelih zbog alkohola na 100.000 stanovnika. Za svaku državu dostupni su podaci po navedenim pokazateljima u razdoblju od 2010. do 2019. godine.
Prema IARD-ovu izvješću, u Bosni i Hercegovini se od 2010. do 2019. povećavala konzumacija alkohola po glavi stanovnika – 2010. iznosila je 5,74 litre, 2011. godine 5,78 litara, 2012. godine 5,82 litre, 2013. iznosila je 5,81 litru, 2014. godine 5,83 litre, 2015. 5,95 litara, 2016. iznosila je 6,15 litara, 2017. godine 6,33 litre, 2018. i 2019. po 6,38 litara. U navedenom razdoblju povećana je i prevalencija teških epizodnih konzumacija alkohola – 2010. iznosila je 10,40 posto, 2011. godine 10,53 posto, 2012. iznosila je 10,60 posto, 2013. godine 10,47 posto, 2014. godine 10,48 posto, 2015. iznosila je 10,68 posto, 2016. godine 10,81 posto, 2017. godine 11,01 posto, 2018. iznosila je 11,19 posto i 2019. iznosila je 11 posto.
Alkoholna pića mogla bi dobiti etikete poput cigareta
Broj smrtnih slučajeva povezanih s konzumacijom alkohola u Bosni i Hercegovini 2010. iznosio je 24,48, a 2019. godine 24,70. Broj oboljelih zbog alkohola 2010. iznosio je 1205,02, 2019. godine 1224,30. Prethodno istaknuti podaci pokazuju da se Bosna i Hercegovina od 2010. do 2019. nije kretala prema ispunjavanju UN-ovih ciljeva, a koji se odnose na smanjenje štetne konzumacije alkohola. Sjeverna Makedonija jedina je država bivše Jugoslavije koja bolje stoji od Bosne i Hercegovine po sva četiri pokazatelja, a od zemalja bivše zajedničke zemlje najlošije stoji Hrvatska.
Uvoz alkohola
Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije o upotrebi alkohola iz 2024. godine, koje konstatira da građani Sj. Makedonije stariji od 15 godina konzumiraju 4,6 litara alkohola godišnje, pokazuje i da muškarci piju više od žena. Piju po 10,5 litara u usporedbi sa ženama koje piju 1,6 litara godišnje. U regiji je blizu makedonskog prosjeka Albanija s 5,1 litrom. U Bosni i Hercegovini stanovnici piju 6,4 litre, u Srbiji 7,9, a u Crnoj Gori se popije najviše – 10,3 litre godišnje. Kosovo nije uključeno u izvješće. Statistika je izvučena na osnovi trogodišnje baze podataka od 2017. do 2019. godine. Rekorderi u svjetskim okvirima su Česi koji konzumiraju 13,3 litre alkohola godišnje po glavi stanovnika.
Da građani BiH, unatoč krizi, ne odustaju od nekih navika, koje nimalo nisu jeftine, potvrđuje podatak da uvoz alkohola konstantno raste, a dnevno se na strana pića izdvajalo više od 800.000 KM. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO), BiH je lani uvezla alkoholnih pića u vrijednosti od 294,7 milijuna KM, što je za 16,2 milijuna maraka više u odnosu na prethodnu godinu. Kao i svake godine, tako je i lani na tržište BiH najviše stiglo piva, čija je vrijednost iznosila 184 milijuna maraka, uglavnom iz Srbije, dok je na rakije, likere i slična alkoholna pića, najvećim dijelom iz Hrvatske, potrošeno 54,8 milijuna KM. Kada je riječ o drugim vrstama alkohola, vina je lani uvezeno u iznosu od 46,9 milijuna KM, i to najviše iz Hrvatske i Sjeverne Makedonije. – U protekla dva mjeseca BiH je uvezla 32,9 milijuna KM alkoholnog pića. U istom razdoblju lani nam je stiglo alkoholnog pića u iznosu od 31,3 milijuna KM – pokazuju podaci UNO-a BiH. Prema podacima UNO-a, u BiH je 2022. godine uvezeno alkohola u vrijednosti od 231,7 milijuna KM, dok je 2021. godine na pića iz inozemstva otišlo 191,6 milijuna maraka.
