„Mogućnosti i perspektive razvoja stočarstva na dinarskim krškim pašnjacima Bosne/Hercegovine i Hrvatske“ naziv je konferencije koja je održana u petak u Posušju. Riječ je o drugoj konferenciji Dinarskih krških pašnjaka koju su organizirali Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru i Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
Načela i preporuke održivog gospodarenja pašnjačkim potencijalima u krškom području Dinarida Bosne/Hercegovine i Hrvatske u cilju razvoja stočarstva; regulativa, status i mjere poljoprivredne politike vezane za Dinarsko krško područje Bosne/Hercegovine i Hrvatske; panel rasprava na temu agrarne politike „Stočarstvo na krškom području Dinarida Bosne/Hercegovine i Hrvatske“ je program koji je obuhvaćen ovom konferencijom.
„Svrha ove konferencije koja ima i svoju specifičnost u koju su po prvi put uključeni i poljoprivredni proizvođači i imaju priliku kontaktirati stručnjake iz područja stočarstva, iz područja gospodarenja pašnjacima, iz područja ekologije i bilja. Ovo je jedna izmjena informacija kako među stručnjacima tako i među poljoprivrednim proizvođačima. Vjerujemo da će ova konferencija biti osnova za neke gospodarske programe koje mogu raditi županijska ministarstva, ali i federalna“, kazao je prof. dr. sc. Jozo Rogošić sa Sveučilišta u Zadru, Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.
„Sudionici konferencije su imali priliku slušati o znanstvenom i stručnom programu iz više različitih tema. Veliki broj predavanja, okrugli stol i panel rasprava o najnovijim dostignućima istraživanja u području znanosti o životinjama i upravljanju prirodnim pašnjačkim potencijalima, kao i svim relevantnim problemima koji zaokupljaju poljoprivredne proizvođače na ovom području. „Dani Dinarskih krških pašnjaka“ je konferencija koja pruža priliku za razmjenu ideja i iskustava među poljoprivrednim proizvođačima, znanstvenicima i stručnjacima iz Bosne/Hercegovine i Hrvatske. Tu također imamo i nekoliko mlađih ljudi koji su farmeri. Svi ovi stručnjaci i farmeri trebaju biti budućnost agrara u ovoj državi“, kazao je profesor dr. Stanko Ivanković s Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
A budućnosti za ovo područje ima, smatra prof. Ivanković. „Hrana je neupitna. Samo je pitanje u kojoj ćemo mjeri proizvoditi svoju hranu. Za neku imamo izvanredne uvjete, za neku ne. Za ovu koju imamo uvijete treba pružiti najbolje moguće uvijete, kako od znanstvenih institucija, tako i svih drugih. Za one koji su zainteresirani za ove poslove, treba pomoći u svakom pogledu. Njih sigurno neće biti veliki broj kao nekada, bit će to mali broj proizvođača koji trebaju biti efikasni i konkurentni na tržištu“, smatra prof. Ivanković.
U smislu poljoprivrede i stočarstva, u ovom području Hercegovine, Dalmacije i općenito dinarida, jedino ima smisla priča o razvoju stočarstva smatra prof. Rogošić. „Slavonija i sjeverna Hrvatska su idealne za poljoprivredu. Ovaj pak južni dio dinarida nema mogućnosti za poljoprivredu, jer tu ne može plug, ali zato je kraj idealan za stočarstvo. Poticaji koji su ostvareni za razvoj stočarstva u Hrvatskoj potakli su da i ovdje se krene tim smjerom. Ovdje na visokom kršu ima značajnih proizvođača. Oni trebaju dobiti nova znanja i spoznaje o stočarskoj proizvodnji“, kazao je prof. Rogošić.
Što može svatko tko se bavi stočarstvom unaprijediti u svom radu, prof. Rogošić je istaknuo nekoliko karakteristika za ovo područje, ali i nekoliko primjera kojima se može unaprijediti dugoročna i održiva proizvodnja. „Način držanja stoke. U ovim prostorima se stoka može držati vani na pašnjacima cijele godine što smanjuje trošak proizvodnje. Mi smo na počecima prigonske ispaše. U svijetu se ide u takvu vrstu ispaše. Stoka se drži u prostorima ograđenim ogradama gdje kontrolirate broj stoke po jedinici pašnjačke površine, odmarate pašnjak i tako se postiže veća proizvodnja. U Hrvatskoj se daju poticaji za takvu vrstu ispaše. Povećanje kvalitete hrane su također savjeti za početnike“, kazao je prof. Rogošić.
Među predavačima je i dr. vet. Zvonimir Landeka koji je prije dvije godine pokrenuo tu u Posušju svoju farmu 2XL. Njegova farma radi sustav krava – tele. Upravo na temu „Sustav uzgoja krava tele i bolesti koje prate proizvodnju“ on je održao predavanje na konferenciji. Iz iskustva svoga i drugih kolega veterinara smatra da je važna vrlo kvalitetna hranidba koja daje najveći uspjeh. Od konferencije očekuje razmjenu iskustava koja bi mogla pomoći u unaprijeđenju proizvodnje budući da se na konferenciji susreću znanost, struka, ali i ljudi koji rade na području stočarstva. „Ljudi znaju reći: kravu samo pusti u brdo i dovoljno je. To je put u bankrot. Ovdje su stručnjaci koji mogu puno pomoći“, smatra Zvonimir Landeka.
Konferenciju su podržale i mnoge institucije. Upravo na njima je često naglasak u smislu rade li dovoljno da pomognu poljoprivrednim proizvođačima i djelatnosti stočarstva. Konkretnija pomoć je uvijek od institucija koje su veća razina od lokalnih. Prema riječima predsjednika općinskog vijeća općine Posušje Marija Knezovića, općina radi koliko može i zapravo ima već dobro uhodan sustav koji zainteresirane skupine dobro poznaju. „Kod nas je dosta toga posloženo i zainteresirani znaju što tko radi. Naša općina ima oko 300 korisnika koji dobivaju poticaje za usjeve, također i našu pomoć u pisanju projekta. Mi nastojimo uvijek biti na raspolaganju. Pri otvaranju obrta oslobođeni su od mnogih davanja što također puno pomaže“, kazao je predsjednik općinskog vijeća u Posušju Mario Knezović.
Iako bi možda pomislili da je u fondovima mnoštvo prilika za poljoprivredu i stočarstvo, ipak je prostor znatno oskudniji nego mislimo, kazala je Ivana Mišković, šefica službe za koordiniranje razvoja i integracije ureda predsjednika vlade HBŽ. Ona je govorila na temu „Mogućnosti poljoprivrednih proizvođača i organizacija za sudjelovanje u programima teritorijalne suradnje“. U ovom trenutno stanju fondova namjenjenih poljoprivredu i proizvođače, javni pozivi su još uvijek u domeni razmjene iskustva, dobrih praksi, povezivanja, a tek u manjoj mjeri su koncentrirani na konkretnu materijalnu pomoć.
Spomenimo da su održana predavanja više stručnaka i djelatnika u stočarstvu. Panel pod nazivom “Ekološki održivo gospodarenje krškim pašnjacima u cilju razvoja ekstenzivnog stočarstva na Dinarskom kršu” govorio je prof. dr. Jozo Rogošić, Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu na temu “Mogućnosti i perspektive razvoja ekstenzivnog stočarstva na Dinarskom kršu Hrvatske i Bosne/Hercegovine“, zatim prof. dr. Stanko Ivanković, APTF, Sveučilišta u Mostaru na temu „Značaj kakvoće sijena u hranidbi preživača“, Ivana Mišković: Šef službe za koordiniranje razvoja i integracije iz Ureda predsjednika vlade HBŽ Livno govorila je na temu „Mogućnosti poljoprivrednih proizvođača i organizacija za sudjelovanje u programima teritorijalne suradnje“, te doc. dr. Vinko Batinić s APTF Sveučilište u Mostaru govorio je na temu „Primjena digitalnih alata na farmama“. Prof. dr. sc. Marina Krvavica: Veleučilište u Kninu govorila je na temu „Povijesni pregled i gospodarski značaj stočarske proizvodnje u dinarskom području Hrvatske.” Dario Mihalj s Farma Forum Posušje govorio je na temu „Sustav uzgoja krava tele“. Bilo je i predstavnika Zavoda za poljoprivredu ŽZH na temu „Stočarska proizvodnja u ŽZH“. Dr. vet. Zvonimir Landeka s Farme 2XL u Posušju je govorio na temu „Sustav uzgoja krava tele i bolesti koje prate proizvodnju“. Iz Mljekare Rakitno je bilo predavanje na temu „Stanje s proizvodnjom i otkupom mlijeka na području Posušja i Tomislavgrada“. Doc. dr. Leona Puljić s Agronomskog i prehrambeno – tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru je održala predavanje na temu „Specifičnosti sušenja mesa u seoskom domaćinstvu“. Prof. dr. sc. Jozo Rogošić, Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu održao je predavanje na temu „Koevolucija biljaka i životinja u prirodnim ekosustavima“. Posljednje predavanje konferencije održala je prof. dr. sc. Marina Krvavica: Veleučilište u Kninu na temu “Europske oznake zemljopisnog porijekla stočarskih proizvoda Dalmacije“.
Konferencija je dobra podloga za stvaranje nacionalnih strateških planova i programa usmjerenih na očuvanje i održivo iskorištavanje prirodnih pašnjačkih resursa na Dinarskom kršu Bosne/Hercegovinei Hrvatske, kao i njegovom odgovornom upravljanju i gospodarenju. S stručnog gledišta, uvjereni su organizatori da će svi sudionici konferencije sudjelovati u produktivnim raspravama i kvalitetnoj razmjeni iskustava i dobrih praksi.
Potporu u organizacijskom smislu ovoj konferenciji dao je i Ured za gospodarstvo općine Posušje.
