Predsjednik Zoran Milanović uputio je dopis premijeru Andreju Plenkoviću u kojemu predlaže sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. Kao razlog navodi opasnosti da Hrvati u BiH neće moći birati svoje predstavnike u tijela vlasti te da će izgubiti ravnopravnost i ustavna prava.
“Treba li odgoditi izbore u BiH dok se ne donese novi izborni zakon?”, glavno je pitanje u emisiji “Otvoreno” u četvrtak, a gosti su: Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova, Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH, Domagoj Hajduković, predsjednik saborskog odbora za europske poslove (Socijaldemokrati), Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i pravda, i Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a.
Prvi je govorio Grlić Radman.
“Mi smo često zajedno, bio sam u Mostaru. Predstavljali smo, imali smo konferenciju ‘Budućnost Europe’. Danas smo razgovarali s Čovićem, koji je izrazio nezadovoljstvo. Hrvatska Vlada uložila je velik kapital kako bismo osvijestili, kako bismo osnažili interese u potrebi izmjene Izbornog zakona. To je jedan od 14 kriteterija kako bi stekli status za članstvo u EU”.
Hoće li Ursula von der Leyen doći u Mostar, upitan je.
“Svi dužnosnici kontaktirani su od premijera. Strateški kompas jedinstven je dokument za sljedećih 10 godina… Na devetoj stranici nalazi se referenca, kada je Plenković imao raspravnu točku i BiH. Dogovorio je još jednu rundu razgovora. Ovo je rezultat njegovih velikih napora”.
“Vidjeli ste da je predsjednik Vlade imao odlične razgovore, još dolaze neki drugi facilitatori koji žele da se ova situacija prebrodi”.
“Mi se BiH bavimo kontinuirano, ona je stalno na agendi. Ne trebamo Vijeće nacionalne sigurnosti da bismo saznali nešto novo. Sigurni smo da možemo polučiti pozitivne rezultate. Moramo razmotriti o čemu se radi. Još u veljači htjeli smo razgovarati, a predsjednik je bio nezainteresiran. Možemo razgovarati o posljedicama štete koju je izazvao svojim komentarima u međunarodnoj zajednici”, govori Grlić Radman.
Božo Ljubić kaže: “Reći ću jasno – BiH trenutno nema Izborni zakon. Ustavni sud je izbrisao određene stavke, nemamo načina kako izabrati Dom Federacije… Do dogovora nije došlo. Trenutno imamo situaciju kakvu imamo. BiH nije istinski suverena, ona je neproklamirani protektorat, bolje rečeno zemlja pod skrbništvom međunarodne zajednice. Prema tome, može se puno toga promijeniti do izbora, možemo pristupiti određenim razgovorima”.
Ako visoki predstavnik ima autoritet da nametne amandmane na Ustav, može i Izborni zakon, dodaje. “Ne samo da ima mogućnost, nego i obvezu da trenutno reagira kako bismo stvorili uvjete da se ova zemlja deblokira. Institucije su četiri godine blokirane…”, ističe.
“BiH je suverena država sa svojim granicama, teritorijem. Nema nikakve dvojbe u te činjenice. Impresivno je kako se tema predstavlja samo po jednom pitanju. Dominira tema oko izbora člana Predsjedništva. Ima jedna važna stvar – iz te teme prešlo se u političke kampanje, a onda je počelo s prijetnjama. Čujemo prijetnje iz Hrvatske. Nema nikakvog trećeg entiteta, nema nikakvih prijetnji. Ono što gledamo, kako su politički lideri u Hrvatskoj da su im glavni partneri iz Republike Srpske u kojoj ne živi 93 posto Hrvata koji su tamo živjeli prije agresije na BiH? Dominira tema sukoba Bošnjaka i Hrvata. Imate polukreirane sukobe dvije stranke – HDZ i SDA koje prenose konceptualno, a prelako se dogovaraju oko tema koje su za njih važne. Mislim da se time politizira, počela su zveckanja oružjem. upozoravam, nemojte tako s nama razgovarati. Bit će nova vlast…”, rekao je Konaković.
Grlić Radman mu je odgovorio: “Žao mi je da se tako to percipira, da kultura sjećanja ovdje nije dominantna. Tko više nego Hrvatska, upravo Hrvatska želi vidjeti stabilnu BiH. Nama bi bilo politički opravdano imati BiH u EU. Žao nam je da se doprinos Hrvatske ne prepoznaje. Ovo su neki istegnuti fragmenti koje ne možemo pratiti, Hrvatska nije za pregovaračkim stolom. Ako Džaferović kaže da se susjedi miješaju, tko govori o tome? Samo predstavnik jednog naroda. Nismo čuli da srpski narod kaže da se Hrvatska miješa. Ovdje više nije stvar HDZ-a, nego malih strančica. Ovdje je ugrožen vitalni interes…”.
“Slažem se s time da nije samo jedno pitanje. To je paket reformi koji treba biti usvojen. Anomalija je što je u SIP-u alokacija središnje moći. Ne možemo dozvoliti da Dom naroda, da je popunjavanje izostavljeno. Ne može ga popunjavati SIP”, dodaje.
Hajduković kaže: “Kako vrijeme prolazi, sve smo manje optimistični da će se nešto dogoditi. Hrvatska je potpisnica Daytona. Kada govorimo o Daytonu, o onome što se događa u BiH, prema sadašnjem Izbornom zakonu, izbori se događaju prema zakonu koji nije ustavan. U Europi ne znam za takav slučaj. Tu se nešto promijeniti mora, i Hrvatska mora biti akter. Ne bih rekao da je tu zveckanje oružjem. Jasno je da BiH treba puno reformi”.
“Postoji puno prijedloga na stolu, rješenja postoje. Bez nekog jasnog ohrabrenja, bojim se da sadašnje političke elite su nezainteresirane za promjene”, ističe.
Tihomir Vinković sljedeći je govorio o tome može li Europa pomoći.
Odluku o raspisivanju izbora u BiH predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović ocijenio je u srijedu izravnom prijetnjom miru i stabilnosti ove zemlje zbog najave bošnjačkih stranaka da će izbaciti Hrvate iz vlasti nakon jesenskih izbora te su najavili poduzimanje koraka za teritorijalni preustroj zemlje. Ljubić je o tome dao svoj sud:
“Moram odgovoriti Konakoviću, govori o prijetnjama, to je adresirano na hrvatske predstavnike. Nad Hrvatima se skoro 20 godina provodi političko nasilje. Podsjetit ću da prema ovome Izbornom zakonu, bira se Fejzić u Dom naroda, a zapravo Ustavni sud kaže da se delegati u Dom naroda biraju proporcionalno broju županija… Odluka, sedmi zaključak, jasno kaže da ukoliko se nastavi dekonstituiranje Hrvata, HNS će poduzeti korake ka novoj teritorijalnoj organizaciji zemlje. BiH je dvodimenzionalna Federacija. Bez Izbornog zakona, Hrvati bi bili potpuno izbačeni kao konstitutivni narod”.
“Želim reći jasno – to je koncept institucionalne ravnopravnosti. Drugi koncept postoji, to je koncept teritorijalne organizacije. Predstavljanje federalnih jedinica moguće je kroz dom federalnih jedinica”, dodaje.
Konaković ponovno govori:
“Neće se pregovarati, ništa se neće promijeniti do izbora. Sud je rekao da je izborni zakon okej. Nije točno što je kolega analitičar govorio. Ta teza pravi ozbiljnu pomutnju. Znate li da danas u BiH sjedi 13 od 17 delegata koji su članovi HDZ-a? Znate li da u Domu naroda sjede četiri Hrvata?… Znate li da u pravosuđu ima jedan Bošnjak? Izbrojite statistički, od 200 ključnih pozicija, 30 posto je Hrvata. Ima još važnih stvari, imamo rješenje – neka Milanović koji glorificira Dodika, neka dođe u Zagreb, u Rusko veleposlanstvo, neka s njime dogovori indirektne izbori… Imamo rješenje za 15 minuta, ali ne, ponovno se povlače pred Dodikovim naletima. Mislim da ovo zaista, nama sve to zvuči kao prijetnja, mi smo pod pritiscima. Dogovor može, bilo kakva sila, ne može”.
