Nakon nikada lošije godine, one prošle, za pčelare u Hercegovini ova je znatno bolja iako to još nije na zadovoljavajućoj razini.
Uz vremenske neprilike, odnosno veliku sušu koju smo imali ove godine, pravog hercegovačkog meda ima, te nije nestašica kako je to bilo prošle godine.
Prošle godine sezona je bila katastrofalna i takvu ne pamte ni stariji pčelari. Ova godina je nešto bolja, no isto možemo reći da je podbacila. Bilo je dosta suše, dugo razdoblje je bilo bez kiše, bilo je samo na nekim mikrolokacijama i ti pčelari su malo bolje prošli nego ostali. Suho ljeto je dosta utjecalo na količine meda, kaže za Hercegovina.info tajnik Saveza pčelara BiH ‘Kadulja Dobro Zovko.
Prošle godine u Hercegovini meda nije bilo ”ni za lijeka”.
Ove godine situacija je po tom pitanju bolja, no situacija je po tom pitanju dosta osjetljiva. Prošle godine smo imali nestašicu, a veliku potražnju. Ja mislim da će ove godine stanovništvo i oni koji konzumiraju med sada uzimati veće količine pravog hercegovačkog meda plašeći se nove nestašice na tržištu.
Cijena meda je skočila.
Kada je riječ o cijeni, ona je skočila kao i kod ostalih životnih namirnica i potrepština. Ona je trenutno od 20 do 30 maraka po kilogramu. Mislim da ga ispod 20 maraka neće prodati niti jedan pčelar koji ima pravi domaći hercegovački med.
Naglasak je na pravi hercegovački med. Na tržištu se pojavio patvoreni med od; šipka, limuna, i raznih drugih boja i okusa koji je znatno jeftiniji od pravog meda.
Tako je. No, tu moraju stvari u svoje ruke uzeti institucije i inspekcije. Čak i u Hrvatskoj koja je pravno stabilnija država od BiH, pčelari imaju probleme s tim lažnim “medom”. Kod nas je to puno više zastupljeno nego od njih. Tu bi i država i pčelari trebali više raditi na promoviranju pravog meda, na educiranju stanovništva da prepozna što je pravi med. Pa ne može se med u bojama praviti, poput “meda” od šipka. To ne postoji. To su izmišljotine.
Daje savjet ljudima kako prepoznati pravi med.
Najjednostavnije, najbolje i najsigurnije je da ljudi kupuju med od svog lokalnog pčelara kojeg poznaje i u kojeg ima povjerenje. Ovo što se prodaje uz autocestu ili po suvenirnicima odmah ukazuje da se radi o nečemu sumnjive kvalitete, kazao je Zovko.
Jedna od razlika na koju kupci trebaju obratiti pažnju je ta da pravi med ne smije imati umjetnih mirisa i okusa. Prisustvo ”lažnog meda” u BiH potvrdila je i inspekcija. Oni su u sedam mjeseci ove godine obavili više od 100 kontrola na području Federacije BiH.
