Kao što se i očekivalo, kapital Centralne banke BiH u siječnju ove godine pao je za dodatnih 48 milijuna KM, a u odnosu na kraj 2020. godine taj kapital je manji za čak 171 milijun.
Naime, na kraju 2020. neto strana aktiva iznosila je 895,6 milijuna KM i za godinu dana pala je na 772,7 milijuna, koliko je bila na kraju prošle godine. U siječnju je nastavila pad, tako da zaključno sa 31. siječnjem ove godine neto strana aktiva Centralne banke BiH iznosi 724,6 milijuna.
Prema mišljenju stručnjaka, kapital Centralne banke BiH, s obzirom na inflaciju, nastavit će padati, a ako se ostvare najave o povećanju kamatnih stopa, što je na određeni način i logičan slijed događaja kako bi se obuzdala upravo inflacija, sadašnji kapital Centralne banke BiH do kraja godine mogao bi biti prepolovljen.
“Okvir na kojem počiva upravljanje deviznim rezervama treba prilagoditi potrebama domaćeg ekonomskog sustava. Fragmetacija monetarne i fiskalne politike vodi kanibalizaciji domaće ekonomije. U javnosti se stvara dojam da se loše upravlja deviznim rezervama, a to nije točno. Upravlja se vrhunski, ali je okvir zastario i ne odgovara današnjem vremenu niti budućnosti”, rekao je ekonomista Saša Stevanović.
On naglašava da je postulat da je najveći dio deviznih rezervi izvan granica Bosne i Hercegovine, što je jako rizično, jer postavlja se pitanje što nam vrijedi novac koji je izvan našeg domašaja, ali da treba imati i u vidu sva ograničenja domaćih i institucionalnih kapaciteta BiH.
“Slijed događaja će nam ukazati još jednom da je promjene potrebno raditi kada je dobro, ovo trenutno su iznuđeni potezi s manjim brojem alternativa. Mi smo sada u fazi da se smanjuje šteta i nemamo mehanizama zaštite od turbulentnih vremena. Trenutno imamo vruću vodu ljeti, a hladnu zimi, a treba nam obrnut mehanizam”, naglasio je Stevanović.
Trenutno, osim inflacije, najveću “prijetnju” po kapital CB BiH predstavlja moguće povećanje kamatnih stopa. Na posljednjem sastanku odbora Federalnih rezervi kamatna stopa zadržana je na istoj razini, međutim na novom sastanku, koji je dogovoren za ožujak, gotovo je izvjesno da će doći do njenog povećanja i to za najmanje 0,25 posto, s tim da su predviđanja da će na kraju ove godine, prema procjenama stručnjaka, referentna kamatna stopa u SAD iznositi između 1,25 do čak 1,75 posto. Rast ovih kamatnih stopa na ovoj razini sasvim sigurno prepolovit će neto stranu aktivu koju ima Centralna banka BiH.
U Centralnoj banci kažu da BiH nema izravan uticaj na kretanje tržišnih kamatnih stopa, kao i na inflaciju, te da može samo prilagođavanjem svog portfolija uticati na učinke promjene tržišnih kamatnih stopa.
“To i radimo svakodnevno u skladu sa Zakonom o CB BiH i podzakonskim aktima za investiranje donesenim od strane Upravnog vijeća. CB BiH kontinuirano poduzima mjere prilagođavanja portfolija, sve u cilju očuvanja vrijednosti neto deviznih rezervi, odnosno monetarne stabilnosti valutnog odbora”, rekli su nam u CB BiH.
Ono što je zanimljivo jeste da je “novac koji nestaje”, odnosno neto stranu aktivu, nedavno zatražio Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, koji je tražio da se taj novac aktivira u entitetima, međutim taj njegov prijedlog u startu su odbili bošnjački političari i pored činjenice da bi do kraja, zbog svjetskih kretanja na koja BiH ne može uticati, moglo “nestati” još najmanje 300 milijuna KM.
“U okviru entiteta treba osmisliti ekonomske politike. U CB BiH postoji ozbiljna rezerva koja govori o tome da tamo ima 400 milijuna eura više nego što imamo emisiju. To treba iskoristiti hitno da se formiraju robne rezerve”, predložio je nedavno Dodik, što je odbijeno u startu, s tim da BiH više nema tih 400 milijuna evra nego tačno 724,6 milijuna KM.
Dodik je i jučer rekao da je Centralna banka još jedan od problema BiH, a da njena današnja uprava nije u skladu sa zakonom te da je Daytonskim sporazumom predviđeno da to bude zajednička banka Republike Srpske i FBiH i da Centralna banka BiH jednog dana može biti dio krivične i druge odgvornosti.
“U tom pogledu pokušavam da dođe do stabilizacije i normalizacije. Vidjet ćemo. Banke koje drže sredstva iznad obvezne rezerve koja je propisana uplaćuju negativnu kamatu na držanje. To utiče na troškove i tu možda treba tražiti neku vrstu poboljšanja”, rekao je Dodik.
