U cilju obuzdavanja inflacije i postupnog povratka na razinu od dva posto, Europska središnja banka podigla je referentnu kamatnu stopu s 1,25 na dva posto, što će utjecati i na BiH u smislu rasta tržišnih kamatnih stopa uključujući i one na kredite.
Međutim po mišljenju stručnjaka to neće riješiti problem jer uzroke inflacije treba tražiti na drugom mjestu.
I na sljedećim sastancima očekujemo daljnje podizanje kamatnih stopa, a sve zato da se osigura što brži povratak inflacije na ciljani nivo od dva posto. Ekonomska aktivnost u eurozoni usporila je značajno u trećem kvartalu ove godine, očekujemo dalje slabljenje do kraja ove te na početku iduće godine, rekla je Kristin Lagard, predsjednica ESB-a.
Inače, odluka ESB-a uslijedila je nedugo nakon što su i američke Federalne rezerve krajem rujna podigle referentnu kamatnu stopu, takođe za 0,75 posto. Ovo povećanje kamatne stope od strane ECB-a najveće je pojedinačno povećanje u povijesti eurozone, a osim referentne kamatne stope povećana je i stopa na prekoračene depozite banaka, zatim refinanciranje banaka, kao i na prekoračene pozajmice banaka, pišu Nezavisne novine.
Rast kamatnih stopa samo produbljuje ekonomske probleme. Suština inflacije u SAD i Europi je potpuno drugačija. Očekivan je odgovor da se na monetarne poteze FED-a stvari kreću u ovom pravcu, to samo produbljuje problem i inflacija se ne smiruje. Podatak da je u SAD ekonomski rast u trećem kvartalu iznad očekivanja situaciju dodatno komplikuje i to znači dalji rast kamatnih stopa jer smo udaljeniji od recesije, a inflacija se ne smiruje jer se ne smiruju tenzije koje stvaraju inflaciju, rekao je ekonomist Saša Stevanović, dodajući da su cijene plina negativne te da središnje banke nastoje vratiti izgubljeni kredibilitet te da se monetarnim instrumentima nastoje riješiti problemi koji nisu monetarne prirode.
Inače, mnogi ekonomisti smatraju da uzrok inflacije nije velika količina novca na tržištu, već rast cijena energenata pa i hrane, tako da uzroke problema treba tražiti u tome, a ne podizati kamatne stope jer se inflacija na taj način sasvim sigurno neće smiriti, posebno ne dovesti na nivo od dva posto.
Istovremeno, zbog povećanja referentne kamatne stope ESB-a može se očekivati i rast kamata u BiH, međutim to je stvar poslovne politike samih banaka, a po ovom pitanju već su reagirale entitetske agencije za bankarstvo koje su donijele odluke s ciljem “zaštite korisnika financijskih usluga”.
Kada je riječ o kamatama koje se odnose na banke, a koje su također povećane odlukom ESB-a, zanimljivo je, recimo, da je kamatna stopa koju banke u Europi plaćaju na viškove iznad obveznih rezervi 1,5 posto, dok je ta kamatna stopa u BiH još na razini od minus 0,25 posto. U suštini, banke na novac iznad obaveznih rezervi u Bosni i Hercegovini imaju trošak, a u Europi prinos. Zbog ovoga, kako doznaju Nezavisne novine, i Centralna banka Bosne i Hercegovine planira reagirati u smislu podizanja kamatne stope na viškove iznad obaveznih rezervi.
Poduzeli smo aktivnosti po tom pitanju. Čekali smo odluku Europske središnje banke i trenutno radimo analize. Očekujemo da ćemo uskoro donijeti odluku kako bismo se uskladili s potezima Europske središnje banke i svjetskih banaka i povećali te stope. Razmatramo i mogućnost da se donese odluka da se bankama nešto i plaća po tom temelju i o tome ćemo svakako odlučivati do kraja godine, rekao je Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke BiH.
Kako neslužbeno doznaju Nezavisne novine, u ovom trenutku sasvim sigurno je da kamata na obaveze iznad obveznih rezervi neće biti negativna, a izvjesno je da će za početak ona iznositi nula posto.
