“Nakon šest godina rada u Saudijskoj Arabiji i Dubaiju odlučio sam doći u Europu. Od ove plaće mogu uštedjeti i poslati novac ženi i djeci u Manilu, a volio bih da i oni jednog dana dođu živjeti ovdje”, kaže Nolberto.
Otprilike svaki 17. zaposleni u Hrvatskoj je iz inozemstva, a ove godine izdano je 57 posto više boravišnih i radnih dozvola nego godinu ranije.
Od toga su većinom već provjereni radnici iz Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije, ali Hrvatsku dolaze i radnici iz dalekih istočnih zemalja poput Nepala, Indije i Filipina.
38-godišnji Nick Rada jedan je od 20-tak Filipinaca zaposlenih u jednoj zagrebačkoj tvrtki koja se bavi proizvodnjom aluminijskih cijevi za ventilaciju. Za Hrvatsku, ističe, ima samo riječi hvale, u usporedbi s arapskim zemljama u kojima je godinama radio.
“Ljudi su jako dragi i cijene nas, daju nam priliku da budemo najbolji u onome što radimo. Ako mi se, na primjer, pruži prilika da ostanem duže u Hrvatskoj, rado ću to prihvatiti”, kaže Nick.
Osim u metalnoj industriji i građevini, sve je više stranaca i u ugostiteljstvu. Jedan od njih je i 34- godišnji Nolberto Wong iz Manile koji je ovo ljeto radio kao kuhar na Hvaru, a sada traži posao na duži period.
“Nakon šest godina rada u Saudijskoj Arabiji i Dubaiju odlučio sam doći u Europu. Od ove plaće mogu uštedjeti i poslati novac ženi i djeci u Manilu, a volio bih da i oni jednog dana dođu živjeti ovdje”, kaže Nolberto.
Jedan kuhar može zaraditi od tisuću eura pa naviše, dok je prosječna plaća u ugostiteljstvu oko 800 eura. U građevini se može zaraditi od 1.000 do 1.500 eura, što je 10 puta više od prosjeka na Filipinima.
“Za sljedeću godinu su nam 400 posto veće potrebe za stranim radnicima i već sad potpisujemo ugovore. Danas statistički podaci MUP-a kažu da ih ima 4.700, naša predviđanja su da će ih biti 100.000 u sljedećih pet godina. Oni će zamijeniti sve naše ljude koji su iz revolta otišli u Irsku, Njemačku i sl. jer taj radnik Hrvatskoj nedostaje”, kaže Dejan Bosak iz Agencije za zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj
U Hrvatsku ipak najveći broj radnika dolazi iz susjedstva.
Od 95.000 radnih dozvola, 26.000 izdano je državljanima BiH, 15.000 radnicima iz Srbije, 8.000 Makedoncima, dok je na četvrtom mjestu Nepal sa 7.000.
U svakom slučaju, konstantnim iseljavanjem hrvatskog stanovništva, ali i paralelnim useljavanjem strane radne snage, struktura stanovništva u Hrvatskoj neminovno i trajno se mijenja.
