Početkom mjeseca rujna jedno od najčešćih pitanja među vinogradarima odnosi se na početak berbe grožđa ili trganja, kako se taj posao naziva na području Hercegovine.
“Kakvo je grožđe? Koliki su sladori? Kada će trganje?” najčešća su pitanja koja se tih dana mogu čuti među hercegovačkim vinogradarima.
Ova vinogradarska godina ostat će upamćena kao jedna od onih koju treba što prije zaboraviti, jer su mnogi vinogradi stradali od plamenjače pa mnogi vinogradari nemaju što brati. Ipak jedan dio vinogradara je sačuvao grožđe i ovih dana se sprema za berbu.
U već uobičajenim tradicionalnim rokovima berbe grožđa, svaki vinogradar može sam, po izgledu lišća i grožđa, ocijeniti stupanj njegove zrelosti.
Berba grožđa na području Hercegovine u većini godina odvija se sredinom rujna, ali to ne mora biti tipično za svaku godinu. U pojedinim godinama grožđe može biti spremno za berbu i ranije, ali ponekad se berba može obaviti i u drugoj dekadi rujna.
Koji su pokazatelji zrelosti grožđa?
Listovi na sazrelim trsovima poprimaju žutu ili crvenu boju. Peteljke grozda posmeđe, i na osnovi odrvene što je vrlo bitan pokazatelj zrelosti grožđa. Sazrele bobice su mekane, pokrivene jakim maškom i lako se otkidaju. Po okusu su vrlo slatke i svojim moštom “lijepe” prste. Ovo su najčešći simptomi koji ukazuju da se bliži vrijeme berbe. Ali kako bi bili sigurni da je grožđe uistinu spremno za berbu moramo obaviti nekoliko mjerenja sadržaja šećera u bobicama.
Mjerenje sladora obaviti u vinogradu.
Prvo mjerenje sadržaja šećera u grožđu obavi se 10 do 12 dana prije očekivanog datuma berbe na način da se ubere 2 do 3 kg grožđa u raznim dijelovima vinograda, a i sa raznih strana nekoliko trsova. Taj se prosječan uzorak izmulja – istiješti, i u dobivenom moštu izmjeri sadržaj šećera. To se ponovi još dva, tri puta (svakog trećeg dana), i nakon što se utvrdi da se količina šećera u moštu ne povećava, čekanja više nema, grožđe treba brati.
Ne zaboravite kako se posljednjih dana dozrijevanja grožđa u njemu najviše razvijaju mirisne, buketne materije (dakle materije svojstvene određenoj sorti), koje daju vinu bogatstvo svih sortnih osobina (miris, okus, boja). Često puta vinogradari urane s berbom grožđa i beru nedozrelo grožđe čiji mošt kasnije moraju doslađivati i popravljati. Ako se grožđe rano bere, ono ne samo da neće imati dovoljno šećera, nego će sadržavati i previše kiseline. U nezrelom grožđu ima previše jabučne kiseline koja vinu daje opori okus.
Što koristiti za mjerenje sladora u moštu?
Za određivanje sladora u moštu danas se koriste različiti uređaji i tablice. Najčešće naprave koje koriste vinogradari su moštomjer po Babou, Oechslova moštomjer i Refraktometar, a od tablica se koristi Oechslova i Salleronova tablica.
Baboov moštomjer najčešće koriste mali vinogradari (hobisti) jer on ima skalu na kojoj se očitava postotak šećera.
Oechslova moštomjer pokazuje specifičnu težinu mošta izraženu u oechslovim stupnjevima, dakle koliko šećera ima u litri mošta, pa je za nas najprihvatljivija. Točni postotak ćemo očitati u tablicama. Ovaj moštomjer uglavnom koriste „veliki vinogradari i podrumari“.
Refraktometar je optička naprava pomoću koje vrlo jednostavno određujemo postotak šećera u grožđu ili moštu. Refraktometri su vrlo praktični jer se njima direktno u vinogradu i na vrlo jednostavan način određuje postotak šećera u grožđu. Danas se najviše koriste za određivanje sadržaja šećera u grožđu u vinogradima prije berbe.
Puno više informacija o ovoj temi ali i ostalim radnjama koje prate berbu i preradu grožđa doznajte od Sjemenarnine Agro Podrške na broj 063/700-700.
