U četvrtak će se održati 6. izvanredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, s dnevnim redom koji uključuje dvije ključne točke – izbor sudaca Ustavnog suda FBiH i Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji.
Iako je prvotno bilo planirano da se na sjednici raspravlja i o privremenom financiranju, te su točke povučene s dnevnog reda Predstavničkog doma PFBiH. Stoga se očekuje da će rasprava o tim pitanjima pričekati službeni prijedlog proračuna FBiH za 2025. godinu.
Južna interkonekcija
Iako se rasprava o Južnoj interkonekciji nalazi na posljednjoj točki dnevnog reda, upravo ovo pitanje izaziva najveći interes, posebno jer je krajem prošle godine zakon dobio potrebnu podršku u Predstavničkom domu.
U Domu naroda situacija je nešto povoljnija za HDZ. Dok u donjem domu, s 15 zastupnika, nisu mogli blokirati zakon, u Domu naroda HDZ ima značajniji utjecaj s 13 od ukupno 23 delegata u Klubu Hrvata. To znači da su im potrebna još tri glasa kako bi značajno usporili ili čak potpuno zaustavili donošenje ovog zakona.
Iako s 13 delegata HDZ nema dvotrećinsku većinu u Klubu Hrvata, do potrebnog broja od 16 mogu doći uz podršku trojice delegata iz HDZ-a 1990. Time bi pokrenuli proceduru utvrđivanja povrede vitalnog nacionalnog interesa.
Prema informacijama Klix.ba, među delegatima stranaka Trojke (SDP, NiP, NS) vlada optimizam da će HDZ ostati izoliran i da neće dobiti podršku delegata iz HDZ-a 1990.
Što se tiče procedure, ako u Klubu Hrvata ne bude dvotrećinske većine, zakon se usvaja glasovima većine od ukupnog broja delegata prisutnih na sjednici. Ako se na glasanju pojavi svih 80 delegata, za usvajanje zakona potrebno je 41 glas “za”. U slučaju da nema blokade iz Kluba Hrvata, jasno je da zakon ima dovoljno podrške za prolazak.
Izbor sudaca Ustavnog suda FBiH
Druga točka dnevnog reda, koja se odnosi na popunjavanje dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije BiH, privući će značajnu pažnju.
Zanimljiva i pomalo neobična situacija nastala je zbog činjenice da će delegati glasati za kandidate s dvije odvojene liste. Jedna lista povezana je s natječajem iz 2024. godine, dok se druga odnosi na natječaj iz 2022. godine.
Prva lista uključuje izbor suca ili sutkinje iz reda srpskog naroda kako bi se ispunila ustavna kvota od najmanje dvoje sudaca iz svakog konstitutivnog naroda. Predsjednica Federacije BiH, Lidija Bradara, službeno je predložila Slavišu Bjelogrlića kao prvorangiranog kandidata s liste koju je sastavilo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće.
Međutim, za njegovo imenovanje Bradara nije dobila suglasnost dopredsjednika FBiH Igora Stojanovića i Refika Lende.
U izjavi za Klix.ba, Stojanović je objasnio svoju odluku.
“Tu odluku sam donio zato što u životopisu suca Bjelogrlića za razdoblje od 12 godina ne postoji niti jedna informacija. Čovjek nakon završetka fakulteta kao da nije radio nigdje, a onda, nakon 12 godina, postane šef nekog odjela. To izaziva sumnju i govori da, ako je čovjek s takvim životopisom prvorangirani kandidat, postupak nije proveden na profesionalnoj razini za ovako važnu funkciju. Također postoje i određene promjene u postupku samog natječaja, koje mi također govore da se nije ozbiljno pristupilo ovom poslu”, rekao je Stojanović.
Pored njega, na popisu se nalaze Damir Šapina, Anja Pavelka-Vuleta, Adis Abdić, Tanja Hadžagić, Smajo Šabić i Ognjen Gašović. Između ostalih, Pavelka-Vuleta i Gašović također su iz reda srpskog naroda te bi mogli biti imenovani ako Bjelogrlić ne dobije dovoljnu podršku.
Prema postupcima za imenovanje sudaca u Ustavni sud FBiH, ako nema suglasnosti među vodstvom entiteta, delegati u Domu naroda će, počevši od prvorangiranog kandidata, glasati pojedinačno dok jedan od njih ne dobije dovoljnu podršku.
Drugi natječaj star više od dvije godine
Poseban problem predstavlja drugi natječaj. Naime, riječ je o postupku iz 2022. godine, kada su pravila bila potpuno drugačija, što je dovelo do situacije u kojoj ne postoji prvorangirani kandidat ili kandidatkinja, već su svi kandidati ocijenjeni kao odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan ili nedovoljan.
Osim toga, riječ je o imenovanju na mjesto koje napušta Kata Senjak, zbog čega HDZ inzistira da bude izabran kandidat iz reda hrvatskog naroda.
Međutim, u trenutnom sastavu Ustavnog suda FBiH, čak i bez sutkinje Senjak, već se nalaze dvoje sudaca iz reda Hrvata, zbog čega je ovo mjesto, barem gledano kroz prizmu nacionalne pripadnosti, potpuno “otvoreno”.
Da situacija bude još složenija, jedno od imena koje će se naći pred delegatima Doma naroda FBiH je Monika Mijić, vršiteljica dužnosti agentice BiH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.
Ipak, prema neslužbenim informacijama do kojih je došao Klix, stranke Trojke neće podržati njezino imenovanje. Službeni stav još uvijek nije donesen, ali Mijić gotovo sigurno neće dobiti podršku HDZ-ovih koalicijskih partnera iz Trojke.
Vildana Bešlija, delegatkinja Naše stranke u Klubu Bošnjaka, za Klix.ba je izjavila kako zasad “ne postoji koalicijski dogovor”, a samim tim ni stav Trojke.
“Trenutno kao stranka razmatramo popis kandidata u svrhu formiranja konačnog stava i glasanja delegata naše stranke u Domu naroda”, rekla je Bešlija.
Osim Mijić, pred delegatima bi se trebali naći i Jasminka Džumhur, Senad Osmić, Boris Barun, Tanja Hadžagić, Izmir Hadžiavdić, Željko Škarica i Samir Zuparević.
