Gost O Dnevnika je bio Josip Juratović, zastupnik SPD-a u Bundestagu
Još nije službeno poznato hoće li i na koji način visoki predstavnik izmijeniti Izborni zakon BiH i Ustav Federacije. Smatrate li da on to treba uraditi u trenutnoj političkoj atmosferi, ali i zbog činjenice da je do izbora tek nešto više od dva mjeseca?
– Potrebno je iz razloga što postoje određeni problemi u transparentnosti i proceduri izbora. Blokada institucija je bitna tema. Ljudi koji izlaze na izbore trebaju imati mogućnost da se nakon izbora mogući da imaju Vladu u Federaciji.
Nekoliko tisuća građana, većinom stranačkih čelnika i aktivista stranaka sa sjedištem u Sarajevu, prosvjedovalo je zbog navodnih planova visokog predstavnika. Po Vašem mišljenju, ima li potrebe za dizanjem tenzija, prosvjedima, pa i prijetnjama i uvredama na račun Christiana Schmidta koje su se mogle čuti i vidjeti proteklih dana?
– Osnovno je ljudsko pravo da ljudi mogu demonstrirati. Isto tako mora biti dozvoljeno postojanje slobode mišljenja. Koliko ja znam, nije bilo nikakvih zaključaka od strane OHR-a, ali se unaprijed diskutiralo i vodila politika zabrane određenih tema koje su potrebne. jako je problematičan stil i način na koji se demonstriralo. Tko i kako je organizirao prosvjede u koje svrhe? Za mene je smiješno da se netko napada na najvulgarniji način i onaj koji radi posao koji su upravo ti koji su organizatori trebali zadnje 3-4 godine. Političke stranke su pokazale da im je to jedina mogućnost izborne kampanje jer program očito nemaju. Na drugoj strani je problem kako međunarodna zajednica gleda na BiH jer su jedina dva veleposlanstva koja su pozdravila prosvjede bila veleposlanstva Rusije i Irana, o čemu bi politički akteri koji su organizirali demonstracije malo dublje razmisliti.
Nedavno ste izjavili da BiH mora postati država ravnopravnih građana. Znači li demokratizaciju BiH ono o čemu se špekulira, dakle cenzus od tri posto pri izboru izaslanika u federalni Dom naroda, te ukidanje popisa iz 1991. kao relevantnog za izborni proces?
– Što se tiče svake vrste segregacije, pa i tih 3 posto, ja sam od početka protiv toga i odbijam to. Isto tako, ne može se na takav način obnašati u diskusiji ako je netko dao prijedlog o razmišljanju o ta tri posto. Ja odbijam ta tri posto, ali mora biti dozvoljeno da se diskutira. To nije bila odluka Christiana Schmidta niti je on donio taj postotak, nego je netko rekao da je to dio njegove odluke, što nije točno Nitko nema potvrđeno od strane OHR-a, nego se sve odvija preko socijalnih mreža i medija koji su preuzeli informaciju. To je jako neozbiljno.
Puno se špekulira ima li Schmidt podršku i njemačke vlasti, dakle države iz koje dolazi. Kakva je atmosfera, stoje li njemačke institucije iza onoga što Schmidt planira uraditi, s obzirom na to da se nedavna Rezolucija Bundestaga prilično razlikuje od planova koji se predstavljaju kao Schmidtovi budući potezi?
– Rezolucija koja je zaključena u njemačkom Bundestagu se ne razlikuje od toga što radi OHR. To su informacije koje nisu potvrđene. Ne mogu govoriti da se nešto suprotstavlja Rezoluciji Bundestaga, a nitko ne zna što jekonkretno. U svakom slučaju, Christiana Schmidt ima našu podršku, podršku Europske unije i Kvinte.
