U pojedinim marketima brašno i ulje dostigli su rekordne cijene.Stoga, za vreću od 25 kg pšeničnog bijelog brašna kupci sada moraju izdvojiti preko 40 KM, a za litru ulja skoro 6 KM.
Inače, u studenom prošle godine sindikati su upozoravali da je potrošačka korpa u tom mjeseci iznosila 2.190,30 KM što je za gotovo 90 KM više nego u odnosu na listopad. U prosincu taj iznos je bio veći za još 75, 37 KM, kada je potrošačka košarica za četveročlanu obitelj iznosila 2.265,67 KM.
Osjetan rast cijena je nastavljen i u 2022. godini, pa je sindikalna potrošačka košarica u siječnju iznosila 2.357,04 KK, a u veljači 2.389,12 KM.
Računica je jasna- za samo četiri mjeseca toškovi života četveročlanoj obitelji u BiH veći su za 288 KM!
Iz Saveza samostalnih sindikata BiH napomenuli su da u veljači u iznos potrošačke košarice nisu ušle enormno visoke cijene koje se bilježe od početka mjeseca ožujka , tako da će iznos potrošačke košarice za taj mjesec biti znatno viši.
Podsjetimo da potrošačku košaricu za veljaču čine: prehrana – 44,52%; stanovanje i komunalne usluge – 14,25%; higijena i održavanje zdravlja – 8,04%; obrazovanje i kultura – 8,37%; odjeća i obuća – 13,40%; prevoz – 5,77%; održavanje domaćinstva – 5,65%.
U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala.
Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za jedanaest (11) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki.
Usporedbe radi, evo kako su se kretale plaće u periodu studeni – siječanj.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u BiH u studenom prošle godine iznosila je 1.023 KM, u prosincu prošle godine 1.042 KM, a u siječnju ove godine jednu marku više- 1.043 KM!
Preciznije za tri mjeseca posječna plaća je porasla 20 KM!
Nažalost prognoze za naredne mjesece su još lošije – Inflacija će nastaviti da razara našu ekonomiju i društvo. Potvrdila je to i upozorenje koje je Centralna banke BiH objavila ovog tjedna.
Kako su naveli, tek nas čeka nas snažan inflatorni šok. Između ostalog su istakli, da postoji nekoliko faktora koji bi u kratkom i srednjem roku mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima na strani ponude i rastu inflacije ka trenutnim ekstremnim procjenama.
“Prvenstveno, mogući su dalji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, što će dodatno povećavati cijene proizvodnih inputa. Bitno je napomenuti da domaće proizvođačke cijene već više od godinu dana rastu znatno brže od potrošačkih cijena. Drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku, je eventualno dalje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu s trendovima na međunarodnom tržištu. Konačno, postoje pritisci kroz spiralu plaća i inflacije, i to ne samo zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata sa rastom troškova života nego i odliva kvalificirane radne snage u inozemstvo“, naveli su iz CB BiH.
