NA OVOGODIŠNJEM natječaju za najbolju novu hrvatsku riječ Dr. Ivan Šreter pobijedile su riječi – prestrujnik kao zamjena za adapter, šećerice kao zamjena naziva za biljke od kojih se proizvodi šećer te bakroza za Wilsonovu bolest.
Natječaj za najbolju hrvatsku riječ organizira časopis Jezik uz potporu Zaklade Dr. Ivan Šreter. Predsjednica Povjerenstva za izbor je Sandra Ham. Svečana dodjela Nagrade Dr. Ivan Šreter održana je danas u Lipiku, u sklopu obilježavanja Dana hrvatskoga jezika. Prvu nagradu dobila je riječ prestrujnik, koju su predložili Tomislav Meštrović i Ognjen Ožegić.
Prestrujnik
Za adapter postoji nekoliko hrvatskih riječi – pretvarač, pretvornik, prilagodnik… Međutim, postoji i najmanje deset različitih vrsta adaptera koji nemaju veze sa strujom, istaknulo je Prosudbeno povjerenstvo.
Adapteri za struju (ovi mali za mobitele, tablete i računala) ili se nazivaju adapteri ili strujni adapteri, tako da je “prestrujnik” potrebna riječ jer sužava pojam i točno ga određuje, a tvorbeno je i upotrebno spretnija jer je samo jedna riječ, dodaje Povjerenstvo.
Šećerice
Drugu nagradu osvojila je riječ šećerice, predlagatelja Leonarda Štraca i Izabele Štrac.
Uz žitarice i uljarice, imali bismo i zajednički naziv za šećernu repu, šećernu trsku, a moguće i kukuruz šećerac, odnosno kukuruz od kojega se radi kukuruzni sirup, navelo je Povjerenstvo. Ističu kako stručnjaci biologije i na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku smatraju da riječ ima smisla i da ima potrebe za njom.
Bakroza
Treću nagradu osvojila je riječ bakroza kao zamjena za Wilsonovu bolest, koju su predložili Marko Bukna i Martina Pehar.
Hepatolentikularna degeneracija ili Wilsonova bolest naziv je za bolest kod koje dolazi do nakupljanja bakra u tkivu. Prema kemijskom elementu beriliju naziv je bolesti berilioza, napominje Povjerenstvo i dodaje kako se nova riječ “bakroza” za staru bolest uklapa u sustav.
Prvoj riječi pripada novčana nagrada od 600 eura, drugoj 400, a trećoj 200 eura.
Dani hrvatskoga jezika obilježavaju se u Hrvatskoj od 11. do 17. ožujka, u spomen-tjednu na znamenite dane u kojima je 1967. sastavljana i potpisivana Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika. Deklaracija je bila kamen međaš u povijesti hrvatskoga naroda i jezika jer poslije Deklaracije Hrvati više nisu pristajali na unitarističku jezičnu politiku, naveli su organizatori.
