Pandemija COVID-19 je uzrokovala duboku recesiju u regiji Zapadnog Balkana, uz smanjenje i domaće i vanjske potražnje, praćeno pogoršanjima u lancima opskrbe, dovodeći do negativnog rasta u svih šest zemalja regije u 2020.
Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvješću (RER) Svjetske banke, prognozira se smanjenje ekonomskog rasta za 4,8 posto u 2020, što je za 1,7 postotnih poena manje od prognoza iz travnja. Drugi, snažan val pandemije od sredine lipnja, odgađa ekonomski oporavak u regiji. Ograničenja putovanja i mjere socijalnog distanciranja, također umanjuju rast u zemljama koje više zavise od turizma, prenosi Oslobođenje.
Očekuje se da će Bosnu i Hercegovinu u 2020. zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina. Za 2020. se projicira smanjenje realnog BDP-a za 3,2 % zbog usporavanja u većini proizvodnih sektora, slabije potražnje iz okruženja i političke neizvjesnosti. Nepovoljne demografske karakteristike BiH, povećanje broja zaraženih i teško političko okruženje mogu također pogoršati utjecaje pandemije i uzrokovati čak i veći pad BDP-a, nego što se trenutno procjenjuje, stoji u izvješću Svjetske banke.
Ova kriza je imala ogroman utjecaj na ekonomiju i živote ljudi u Bosni i Hercegovini. BiH se suočavala s brojnim izazovima i prije pandemije, a sada je rješavanje mnogih od njih postalo još urgentnije. To uključuje stvaranje prostora za snažniji privatni sektor, povećanje efikasnosti javnog sektora, bolju zaštitu ljudskog kapitala u zemlji (kroz bolje obrazovanje i zdravstvo) i stvaranje boljih prilika za mlade, kazao je Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru.
Pandemija dovodi do novih izazova na tržištima rada u regiji i prijeti da ugrozi napredak koji su zemlje ostvarile u oblasti dobrostanja. Do lipnja je nezaposlenost u regiji porasla za pola postotnog poena, uz gašenje 139.000 radnih mjesta. Procjenjuje se da je dodatnih 300.000 ljudi postalo siromašno u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji – ali je više nego dvostruko manji nego da mjere odgovora na pandemiju nisu uvedene, navodi se u izvješću.
“Kao i u većem dijelu svijeta, pandemija COVID-19 i dalje teško pogađa ljude na Zapadnom Balkanu, ugrožavajući i zdravlje i ekonomsko dobrostanje ljudi u svih šest zemalja regije. Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere od samog početka krize. Prvi prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete. Kreatori politika u regiji će se potom trebati fokusirati na jačanje svojih ekonomskih osnova za čvrst oporavak”, istaknula je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Prema izvješću, svih šest zemalja regije je brzo donijelo politike za zaštitu života i egzistencije. Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, je pomoglo na sprečavanju nekih od najtežih utjecaja pandemije na zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti najugroženije populacije u regiji u svjetlu zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja.
Međutim, unatoč tim mjerama, napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko prethodnih godina, je sada anuliran, a kriza onemogućuje ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva. Na ove izazove se nadovezuje povećanje fiskalnih deficita u regiji, obzirom da vlade, u situaciji pada prihoda, nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje. Uz neizvjestan kraj ekonomske krize, vjerojatno je da će pritisak na tržišta rada i prihod potrajati još nekoliko idućih mjeseci.
Izvješće ističe da će brzina opravka, u kratkoročnom razdoblju, zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine, što bi omogućilo normalizaciju ekonomske aktivnosti, te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije, Europske Unije.
