Istočnoeuropske zemlje pripremaju se za prihvat milijuna ukrajinskih izbjeglica i u njima vide potencijalnu radnu snagu. Stručnjaci upozoravaju da će biti izazov sve ih integrirati.
Oko 2,5 milijuna napustilo je Ukrajinu otkako je počela ruska invazija. Najbrži je to odljev stanovništva od Drugog svjetskog rata.
Više od pola ih je u Poljskoj, ali na deseci tisuća otišli su u Bugarsku i Moldaviju, dvije zemlje kojima rapidno pada broj stanovnika.
“Oni koji sada stižu na područje EU su kvalificirani i mogu odgovoriti na manjkove na tržištu rada”, rekla je Sieglinde Rosenberger sa Sveučilišta u Beču. Napominje, međutim, da bi se stav dobrodošlice mogao promijeniti.
Drugi stručnjaci se pitanju kako istočnoeuropske zemlje, koje imaju manji BDP od zapadnih, mogu izdržati takav priljev izbjeglica.
Inteligentni i obrazovani
Bugarska udruga poslodavaca objavila je da bi mogla zaposliti 200.000 Ukrajinaca. Posebno su dobrodošli oni koji su bugarskog podrijetla i znaju jezik, dodali su.
Predstavnici IT, tekstilnog, građevinskog i turističkog sektora također su rekli da žele zapošljavati Ukrajince.
Bugarsko stanovništvo palo je s gotovo devet milijuna u vrijeme pada komunizma na sadašnjih 6,5 milijuna, dijelom i zbog emigracije.
Dobrodošlica je stigla i s najviše razine. Bugarski premijer Kiril Petkov ukrajinske je izbjeglice opisao kao “inteligentne, obrazovane i visokokvalificirane”.
“Ti ljudi su Europljani i spremni smo ih prihvatiti”, rekao je. U Bugarskoj je trenutno 20.000 Ukrajinaca, ali se očekuje da će taj broj rasti.
Mađarska, koja ima restriktivnu migracijsku politiku, ali se i sama bori s nedostatkom radne snage, također je Ukrajincima zaželjela dobrodošlicu.
“Vidimo razliku, vidimo tko je migrant, oni dolaze s juga.. a tko je izbjeglica”, kazao je premijer Viktor Orban.
“Izbjeglice mogu dobiti svu pomoć”.
Hoće li svi oni ostati na istoku Europe pitanje je. Mnogi su u tranzitu prema drugim europskim zemljama gdje imaju rodbinu ili bolje prigode.
Integracijsko pitanje
Zemlje u kojima velik broj izbjeglica ostane, poput Poljske, mogle bi postati preopterećene jer je među njima mnogo djece i starijih koji ne mogu raditi.
“Kako će svi oni biti integrirani u Europu? To bi mogao biti problem”, smatra Brad Blitz s londonskog sveučilišta.
“Točka pucanja” tek treba biti dosegnuta, rekao je.
Moldavija, zemlja s 2,6 milijuna stanovnika stiješnjena između Ukrajine i Rumunjske, već ima 100.000 izbjeglica i hitno traži pomoć.
“Treba nam pomoć i treba nam brzo”, rekla je moldavska premijerka Natalia Gavrilita američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu prošli vikend.
Gerald Knaus iz think tanka ‘European Stability Initiative’ tvrdi da se EU mora pripremiti za premještanje stotina tisuća izbjeglica unutar bloka.
“To neće funkcionirati sa striktnim kvotama”, dodao je.
Smatra, međutim, da bi se ova kriza mogla pretvoriti u “stvaranje novog jedinstva Europljana oko humanitarnog povoda”.
Rosenberger dodaje da su vlade koje traže strožu migracijsku politiku brzo promijenile stajalište suočene s javnom simpatijom prema Ukrajini.
Ali dobrodošlica možda neće trajati dovijeka, napominje. “Jer će za koji mjesec će doći i oni siromašniji i manje kvalificirani”.
