Republika Hrvatska daje punu podršku mandatu visokog predstavnika Schmidta u osiguranju punog poštivanja Daytonsko-pariškog sporazuma, temelja na kojem narodi Bosne i Hercegovine mogu graditi funkcionalnu državu – rekao je Sabolić
Nastavljaju se manipulacije i jača pritisak političke grupacije SDFA, bliskih joj organizacija i medija oko revizije u slučaju kontroverznog Hrvata, povremeno Srbina i Bosanca Slavena Kovačevića pred Europskim sudom za ljudska prava, piše Večernji list BiH.
Jedna od njih odnosi se i na tvrdnje kako je Republika Hrvatska ishodila Schmidtovo obraćanje pred Sudom, što automatski kod “patriotski” osviještenih građana budi sumnje u ulogu Zagreba koji se oko svakog pitanja toj istoj javnosti nastoji predstaviti kao neprijatelja Bosne i Hercegovine. Zamolili smo hrvatskog veleposlanika Ivana Sabolića za komentar. On je odbacio špekulacije dijela političara u BiH i medija koji tvrde kako Hrvatska stoji iza nakane visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta da sudjeluje u raspravi koja će se pred Europskim sudom za ljudska prava održati u reviziji slučaja Slavena Kovačevića. Posljednjih tjedana traje žestoka hajka bošnjačkih stranaka i bliskih im medija na njemačkog političara na čelu međunarodne zajednice u BiH.
U studenome rasprava
- Osuđujemo svaki govor mržnje usmjeren prema visokom predstavniku Christianu Schmidtu te se protivimo pritiscima kojima ga se želi omesti ili spriječiti u njegovu mandatu i namjeri da pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu govori o ustavno-pravnom poretku definiranom u Daytonsko-pariškom mirovnom sporazumu. Posebno odbijamo izjave pojedinih dužnosnika i komentare dijela medija u BiH kojima se želi insinuirati da se iz Republike Hrvatske utječe na spomenute aktivnosti visokog predstavnika Schmidta. Republika Hrvatska daje punu podršku mandatu visokog predstavnika Schmidta u osiguranju punog poštivanja Daytonsko-pariškog sporazuma, temelja na kojem narodi Bosne i Hercegovine mogu graditi funkcionalnu državu – rekao je Sabolić na upit Večernjeg lista BiH.
Visoki međunarodni predstavnik će se kao prijatelj suda (amicus curiae) obratiti tijekom rasprave pred Velikim vijećem Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu tijekom studenoga. Tada se očekuje iznošenje stajališta samog apelanta koji je “pobijedio” državu BiH u prvome stupnju pred Malim vijećem u postupku koji je kontaminirao sudac ESLJP-a Faris Vehabović. Nakon objave o uključivanju Schmidta brojni aktivisti SDFA dobili su signal da se aktiviraju. – U ovom trenutku sasvim je očigledno da gospodin Schmidt radi u zajedničkom pothvatu s Draganom Čovićem i političkim Zagrebom, odnosno s Andrejem Plenkovićem. To je jedna te ista politička mašinerija koja dijeli jednu te istu ideološku viziju za BiH. Ovo je postalo viđenje većine međunarodnih dužnosnika u Sarajevu, ali kod kojih zbog svojih političkih razloga, odnosno viđenja u svojim glavnim gradovima, ne postoji dovoljno volje da se stane tome na kraj. Svi su oni svjesni da Schmidt narušava vjerodostojnost OHR-a od kojeg se najvjerojatnije više neće nikada oporaviti – rekao je analitičar Jasmin Mujanović u prepoznatljivoj recikliranoj mantri SDFA koja stalno ponavlja nekoliko teza oko presude “Kovačević”. Pokušava se pokolebati visokog predstavnika kako bi Veliko vijeće suda ESLJP-a potvrdilo presudu koja potencijalno vodi razmontiranju cijelog Daytona.
A daytonski temelji su tri konstitutivna naroda – Hrvati, Bošnjaci i Srbi. S obzirom na to da je s curenjem presude u slučaju “Kovačević” u javnosti prije negoli je sud obznanio skrenuta pozornost na ulogu suca Farisa Vehabovića, shvatilo se kako je on ključno modelirao i obmanuo kolege i u drugim predmetima – “Zornić”, “Pilav”, “Šlaku” i “Pudarić”. A koje su mimikrija za plan političkog Sarajeva da cijelu državu pretvori u bošnjačku državicu.
Posve identično s onim što je s drugim sredstvima u Jugoslaviji na njezinu raspadu pokušao izvesti Slobodan Milošević. Zato ne treba uopće čuditi da je hrvatski premijer Plenković prigodom boravka u Sarajevu problematizirao taj utjecaj jedne strane iz BiH na odluke Europskog suda. Plenković je upozorio kako su te presude… “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva”.
- BiH postoji na temeljima onoga što se, nažalost, dogodilo između 1991. i 1995. i onoga što je dogovoreno kako je zemlja ustrojena. Ovo što vidimo kroz sve ove slučajeve su nastojanja da se kroz praksu Europskog suda nešto promijeni – rekao je premijer i poručio da je Dayton temelj kojega se Hrvatska drži.
