Potrošnja goriva uvijek su bila jedna od prvih pitanja pri kupnji automobila i predmet kasnijih rasprava
Poznato je kako podaci koji nam proizvođači serviraju u brošurama odstupaju od realne potrošnje. Ona uvijek ovisi o našim vozačkim navikama, vrstama prometnica i mjestima u kojima živimo.
Ipak najnovije istraživanje neovisne organizacije ICCT (The International Council on Clean Transportation) pokazuje kako su odstupanja porasla četverostruko u zadnjih petnaestak godina.
Prema njihovim mjerenjima odstupanja potrošnje u odnosu na tvorničke podatke bila su 9% početkom stoljeća 2001. Današnji automobili troše 42% više, što nas u konačnici košta gotovo 3000 kuna godišnje.
Stari sustav mjerenja NEDC (New European Driving Cycle) po kojem je velika većina automobila na hrvatskim prometnicama dobila certifikate potrošnje, postavljen je još 1997. te je prema riječima stručnjaka za zaštitu okoliša bio lako podložan manipulacijama.
Novi sustav mjerenja potrošnje i CO2 emisija – WLTP (Worldwide Harmonised Light Vehicle Test Procedure) čija je prva faza stupila na snagu početkom rujna ove godine te razlike će svakako smanjiti.
Čak i ovdje istraživači ICCT-a misle kako postoje određeni nedostaci u proceduri koje će proizvođači iskoristiti kako bi manipulirali podacima potrošnje. Predlažu strože iznenadne testove neovisnih tijela kako bi zaštitili vlasnike automobila od nepotrebnih troškova svakodnevne vožnje.
