Početak trase na poddionici Polog – Polugrno na području je Mostarskog blata (Polog), koje se nalazi na području Hercegovačko-neretvanske županije (oko 1,5 km), dok ostatak poddionice prolazi područjem Zapadnohercegovačke županije i završava petljom Polugrno.
Gradnja jedne od važnijih prometnica za Hercegovinu – brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske trebala bi ubrzo početi, piše Večernji list BiH.
Prema riječima v. d. direktora Javnoga poduzeća Autoceste Federacije BiH Denisa Lasića, u tijeku je provođenje pripremnih aktivnosti kako bi iduće godine počela izgradnja brze ceste u dužini od 40 kilometara za pravce Bihać – Cazin – Velika Kladuša, Nević Polje – Turbe i Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske. Kada govorimo o ovoj posljednjoj, treba istaknuti kako je riječ o projektu koji će biti podijeljen na dvije dionice. Prva će biti Mostar sjever – Polog u dužini od 20,3 km, a druga Polog – granica RH u dužini od 40,4 km. Dionica Polog – granica RH (40,4 km) sastoji se od dviju poddionica: Polog – Polugrno i Polugrno – granica RH.
Značaj za Hercegovinu
Početak trase na poddionici Polog – Polugrno na području je Mostarskog blata (Polog), koje se nalazi na području Hercegovačko-neretvanske županije (oko 1,5 km), dok ostatak poddionice prolazi područjem Zapadnohercegovačke županije i završava petljom Polugrno. Na poddionici je projektirano dvostrano odmorište Gradina. Uvidom u samu trasu vidljivo je kako će ona od Pologa ići dijelom Mostarskog blata u smjeru Uzarića, a zatim se preko Turčinovića u Buhovu “penjati” u smjeru Rasna. Drugi dio dionice, koji počinje neposredno nakon čvorišta Polugrno, nastavlja se sve do granice s Republikom Hrvatskom, a prolazi područjem Grada Širokog Brijega i općine Grude. Nakon petlje Podledinac trasa ide između naselja Ledinac i Podledinac, pri čemu je najvećim dijelom u manjim nasipima i usjecima. Sljedeća petlja predviđena na ovoj dionici je petlja Grude istok, koja se veže na postojeću cestu R-420. S obzirom na konfiguraciju terena, taj dio dionice obuhvaćat će objekte kojima će građevinari uspješno svladavati izazove koje pred struku postavlja hercegovački krški prostor, pa je tako predviđena izgradnja vijadukata – Krštelica 1 (L = 129 m) i Krštelica 2 (L = 140 m) na kraku petlje Grude istok te vijadukt Krštelica 3 (Ll = 102 m I Ld = 75 m). Trasa se u nastavku nalazi u izrazito brdovitom dijelu, sjeverno od Gruda, sve do petlje Grude zapad, gdje se spušta u Grudsko polje. Izgradnja brze ceste od Mostara, preko zapadne Hercegovine do granice s Republikom Hrvatskom značajna je u više segmenata, a posebice kada govorimo o gospodarskim prednostima koje dolaze kao posljedica činjenice da taj projekt na strateškoj razini povezuje dolinu Neretve, odnosno koridor Vc s autocestom A1 koja prolazi zaleđem Dalmacije u Republici Hrvatskoj. Uz navedene prometnice, na dijelu brzih cesta već se radi. Prema riječima direktora Lasića, trenutačno se izvode radovi izgradnje tunela Hranjen koji je dug 5,5 kilometara, a do sada je probijeno više od 50% tunela.
Petlja Vitez i radovi
Također, radovi se izvode i na brzoj cesti LOT 5 – petlja Vitez izlaz iz poslovne zone – petlja Nević Polje koja će biti završena do travnja iduće godine. – Oba projekta se financiraju sredstvima iz proračuna Vlade Federacije BiH – objasnio je Lasić. U tijeku je izrada projektne dokumentacije autoceste A2 Tuzla – Brčko. Dužina ove prometnice je 23 kilometra. Izrada projektne dokumentacije kroz Distrikt Brčko nastavit će se po usvajanju prostornog plana. Završetkom ove prometnice Posavska županija će se povezati s Republikom Hrvatskom u Orašju, dok se na jugu dionica veže na autocestu A3 Tuzla – Žepče, a time i na koridor Vc. Uz navedeno, nastavit će se radovi na izvođenju radova posljednje dionice Sarajevske obilaznice LOT 3B. Zbog određenih opravdanih razloga lokalne zajednice koji su uvaženi, nastavku gradnje prethodit će ishodovanje izmjene i dopune urbanističke suglasnosti i odobrenja za građenje.