Što je hrvatski identitet? Hrvatski identitet čini prije svega hrvatska kulturna baština: hrvatski jezik i njegova narječja, stare crkve i kapele, narodne nošnje, pjesme i običaji, stare, tradicionalne kuće, hrvatsko slikarstvo, hrvatska književnost. No malo tko kad se kaže „hrvatski identitet“ pomisli da ga čini i hrvatska znanost, da ga čine hrvatski prirodoslovci, od kojih su samo dvojica – po mom skromnom sudu – poznata široj javnosti. No osim te dvojice, Ruđera Boškovića i Nikole Tesle, koji su uostalom stekli slavu u tuđini, ima još mnogo manje uspješnih i manje poznatih hrvatskih znanstvenika, koji su međutim svojim radom utjecali na našu sredinu, možda i više od spomenute dvojice.
HRVATSKI ZNANSTVENICI IZ HERCEGOVINE
To je razlog postojanja i osnovno područje djelovanja Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske koji više od tri desetljeća održava znanstveno-stručne skupove o hrvatskim prirodoslovcima. Svaki je skup posvećen znanstvenicima iz jedne županije, pa je ove godine došao red na hrvatske znanstvenike iz Hercegovine: 32. skup Hrvatski prirodoslovci održan je u Mostaru, na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti. Ogranizator skupa je uz Fakultet bio Ogranak Matice hrvatske Mostar, uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Na skupu je bila riječ o četiri hrvatska prirodolovca. Branko Hanžek je govorio o Elzi Vernić, istaknutoj metodičarki nastave fizike, Stipe Kutleša je održao predavanje o Petru Bakuli, svećeniku, prosvjetitelju, prevoditelju, piscu, učitelju i ljekarniku. Darko Veljan je prikazao život i rad našeg istaknutog matematičara Zvonimira Janka, koji je međutim svoju karijeru ostvario u Njemačkoj, na Sveučilištu u Heidelbergu. Nenad Raos je pak govorio o našem nobelovcu Vladimiru Prelogu iznoseći manje poznate detalje iz njegove mladosti. S nama je bio i arhitekt Zvonko Pađan koji je održao predavanje o bosanskim stečcima.
Skup je pružio priliku i za nastavnike mostarskog fakulteta da prikažu svoj rad, pa je tako Ivica Martinjak govorio o specijalnim matricama, Dragan Škobić o biološkom monitoringu voda jadranskog slijeva u Bosni i Hercegovini, a Anđelka Lasić o biogeografskim karakteristikama Zapadne Hercegovine. Miran Pehar je pak govorio o povijesti fakulteta, a Paula Durbešić, profesor emeritus rečenog fakulteta iz Zagreba, o svojim sjećanjima na rad na fakultetu.
ČASOPIS PRIRODOSLOVLJE
Odjel za prirodoslovlje i matematiku izdaje časopis Prirodoslovlje u kojem se objavljuju, između ostalog, znanstveni i stručni radovi na temelju održanih predavanja na znanstvenim skupovima o hrvatskim prirodoslovcima. Stoga je skup bio prilika da Barbara Bulat, glavna urednica, kaže nešto o časopisu. Na skupu su predstavljene i dvije novoizašle knjige članova Odjela, naime „Veličanstvena matematika“ C. A. Pickovera, koju je preveo i dopunio Darko Veljan, te „Kemičar u kući – kemija svakodnevnog života“ Nenada Raosa.
Znanstveni skupovi nisu, razumije se, mjesta velikog okupljanja, no unatoč tome skupovi o hrvatskim prirodoslovcima što ih organizira Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, pružaju priliku da se mnogi hrvatski prirodoslovci izvuku iz povijesnog zaborava.
