BiH već ima dionicu koja se spaja s Hrvatskom preko prijelaza Svilaj, a istodobno, s južne strane, aktivno se radi na dionicama koje prolaze kroz Federaciju i Republiku Srpsku
Vijest prema kojoj Republika Hrvatska aktivno radi na svojoj posljednjoj dionici koridora Vc, i to onoj A5, granica Republike Mađarske – Beli Manastir, dužine 5 kilometara, iz kuta Bosne i Hercegovine ima izniman značaj jer će, s paralelnim ubrzanjem aktivnosti na bosanskohercegovačkoj strani, veliki dio poslovne zajednice iz BiH imati mogućnost bržeg uvezivanja s partnerima na prostoru središnje Europe općenito, piše Večernji list BiH.
BiH već ima dionicu koja se spaja s Hrvatskom preko prijelaza Svilaj, a istodobno, s južne strane, aktivno se radi na dionicama koje prolaze kroz Federaciju (Zeničko-dobojska županija), kao i onima koje prolaze kroz Republiku Srpsku (Dobojska obilaznica).
Aktivnosti
Strateški cilj Uprave JP Autoceste FBiH jest da cijeli sjeverni koridor u potpunosti bude završen nekada na ljeto ili jesen 2026. godine, odnosno od Bradine do krajnje točke na Savi autocestom na koridoru Vc moglo bi se neometano putovati spomenute godine, a kada se tomu doda i procjena kako će Hrvatska u istom razdoblju već završiti svoju dionicu do mađarske granice, to će u praksi značiti i kako će se moći putovati i prema Mađarskoj te dalje prema zemljama sjeverne i središnje Europe. Pritom je očekivanje i kako će Republika Srpska završiti svoj dio autoceste između petlje Johvac i Vukosavlja, a za što će biti potrebno tri i pol do četiri godine.
V. d. direktora JP Autoceste Federacije BiH Denis Lasić potvrdio je za Večernji list kako je Federacija intenzivirala aktivnosti na izgradnji dionica na cijelom području autoceste, a kada je riječ o sjevernom dijelu, uskoro se očekuje i ugovor za posljednju dionicu na tom prostoru, Ozimica – Poprikuše, čime će cijeli sjeverni dio koridora biti u nekoj od faza izgradnje. U tom smislu je ukazao na očekivanja da se do ljeta ili jeseni 2026. završi ovaj dio koridora, čime će se neometano moći putovati od Bradine. Istodobno, aktivno se radi i na pripremi gradnje novih dionica na jugu zemlje, odnosno u Hercegovini. Uskoro će u promet biti puštena dionica Počitelj – Zvirovići te će BiH dobiti novih 11 km autoceste, a plan je da do kraja ove godine krenu radovi i na dionicama Mostar jug – tunel Kvanj, tunel Kvanj – Buna, Mostar sjever – Mostar jug, kao i izgradnja najkompleksnijeg objekta na cijelom koridoru, tunela Prenj.
Kada govorimo o sjevernom dijelu koridora koji prolazi kroz Federaciju, aktivno je nekoliko gradilišta. Na dionici Poprikuše – Nemila sve se odvija prema zacrtanom planu. Na dužini od 5,5 kilometara značajni objekti su tunel Golubinja, mostovi Golubinja i Bosna te vijadukti Golubinja 2 i Kovanići. Tunel Golubinja dužine je 3600 metara i trenutačno je najduži cestovni tunel koji se gradi u BiH. Izvođač radova je Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A. S. (Turska). Nadzor nad izvođenjem radova vrši IRD Engineering S. r. l. (Italija). Izgradnja ove dionice financira se sredstvima osiguranim u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), sredstvima Europske investicijske banke (EIB) te bespovratnim sredstvima Europske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF). Radno je i na dionici Putnikovo Brdo – Medakovo dužine nešto više od osam kilometara, a koja prolazi područjem triju općina, i to Usore, Tešnja i Doboj Juga. A u blizini su i radovi u okviru dionice Medakovo – Ozimica, ukupne dužine 21,3 kilometra, a što je zapravo najveći investicijski ugovor u posljednjih 30 godina u Bosni i Hercegovini. Ova dionica radi se na području triju općina – Žepča, Maglaja i Tešnja, a izvođač radova je Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A. S.
Spajanje
Aktivnosti na sjevernom dijelu koridora Vc, koje će biti okončane za nešto više od dvije godine, ulijevaju optimizam i u poslovnu zajednicu, koja će dovršetkom dionica u tom dijelu Federacije imati mogućnost brže komunikacije, s jedne strane sa Sarajevom, a s druge s Republikom Hrvatskom, odnosno s paneuropskim koridorom X koji ide od Austrije do Grčke. Naravno, paralelno s ovim aktivnostima priprema se i proces gradnje prve dionice autoceste od Tuzle prema Orašju.
