Nakon godina i godina borbe, zatajenja srca, suprugovih reanimacija, Marija Galić prije tri godine dobila je novo srce. Njezina želja da dobije dijete činila se neostvarivom, ali je ona, bez obzira na prepreke, postala prva je žena u Hrvatskoj koja je s transplantiranim srcem rodila dijete.
Marija Galić pobijedila je u borbi s vlastitim srcem nakon što se 15 godina borila da kuca kako treba. Nakon duge borbe, liječnici su joj rekli da njezino srce više ne može izdržati i da treba novo.
Meni se to činilo kao vječnost. Kad vam dođe profesor i kaže, magla je u Zagrebu, Ljubljani, avion ne može sletjeti, a imali smo srce za vas. Mislim si: ‘Pa niste mi trebali ni reći.’ Onda sam uvijek mislila da to ionako nije bilo pravo srce za mene, rekla nam je Galić.
Nemate izbora u toj situaciji. To je jedino što vam može nastaviti život. Ili ćete živjeti ili ne. Često su kroz glavu mi prolazile riječi Ane Rukavine: ‘Želim život.’ Kakav god da je, vaš je i ja želim život, dodala je.
Stavljena je na hitnu listu. Sedam tjedana iščekivala je poziv koji će joj dati novi život.
Samo je došao dežurni liječnik i rekao: ‘Na ovaj poziv se morate javiti.’ Čim sam vidjela na mobitelu prof. Miličić, znala sam. Pitao me: ‘Kako si?’, ja kažem: ‘Dobro sam.’ Pitala sam što ima za mene, a on kaže: ‘Stiglo je srce.’
“Nadu nikad nisam izgubila, ali proplakala sam suze i suze”
Srce je iz Njemačke stiglo u prosincu 2016. godine.
Dan danas bi bilo lijepo da toj obitelji, koja je donirala život svojih najmilijih, dam do znanja da se poslije spašavanja mene rodio još jedan novi život, rekla je Marija.
Taj novi život je ovo malo čudo – Toma. Marija je prva osoba u Hrvatskoj koja je rodila s transplantiranim srcem.
Imala sam osjećaj da sam preživjela za neki drugi cilj, a taj cilj je trudnoća.
To je bilo jače od mene, to je bila moja želja, po cijenu mog života, rekla je.
Marija nije odustajala, iako liječnici nisu bili oduševljeni njezinom idejom. Nakon gotovo osam mjeseci vijećanja, čula je ono što je dugo priželjkivala.
Nadu nikad nisam izgubila, ali proplakala sam suze i suze. Nije bilo crtice prvi put. Bila sam razočarana nakon mjeseci pokušaja i bacila sam test. I nakon nekog vremena ga ponovo izvadim i vidim i drugu crticu. Bila sam u šoku. Presretna, ali u šoku. Ma, je li moguće?,ispričala je.
Najljepši Božić koji su mogli zamisliti
Prije tri tjedna, tri godine nakon transplantacije, postala ja mama maloga Tome.
On je dobio ime po tome: Toma znači blizanac i čudotvorac. I za sve one koji su bili nevjerni, kao nevjerni Toma, evo, neka vjeruju u čuda, rekla je.
Ovo je za nju i njezina supruga Domagoja najljepši Božić koji su mogli zamisliti: “Stavili smo ga pod bor i čudili se: ‘Pa otkud ti?’ Ne može bolje, ovo je sad zaokružena priča”, rekao je Domagoj.
U Hrvatskoj se na godinu uspješno obavi između osam i devet transplantacija srca na milijun stanovnika. U desetak godina, sa svjetskog dna, postali smo vodeća zemlja u doniranju organa”, rekao je Davor Miličić, predstojnik klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb.
Za to je potreban entuzijazam, nikakvi novci to ne mogu platiti. I proradila je svijest da je doniranje organa plemenito i da spašava živote. Ovo je jedna jako lijepa priča i govori nam da nikad ne prestanemo vjerovati u to što radimo, dodao je.
(Dnevnik.hr)
