Europska komisija predložila je da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status pod uvjetom da poduzme niz reformi, među njima su reforma pravosuđa te izborna i ustavna reforma, odlučnija borba protiv korupcije i organiziranog kriminala te osiguravanje slobode izražavanja i medija.
Je li to poticaj koji je BiH trebala već ranije dobiti, hoće li se te reforme provesti, kako će na goleme zadaće odgovoriti nova vlast koja se tek mora uspostaviti nakon nedavnih općih izbora?
– Prije svega BiH je zemlja u kojoj se građani i političari u mnogo stvari mimoilaze. Pristupanje EU-u je bila jedna od rijetkih stvari oko koje postoji konsenzus kako na razini političkih elita, tako i većine građana. S druge strane smatram da je dobro da EU riješi sve nedoumice je li za proširenje ili nije. Europsko vijeće još treba potvrditi kandidatski status BiH, no u svakom slučaju je dobro da dobivamo pozitivne impulse od strane EK i EU u cjelini, rekao je politolog Martin Mikulić u emisiji “U mreži Prvog” dodajući da su reakcije u BiH zanimljive.
-Kod hrvatske političke elite to je velikodušno dočekano, u RS srpska politička elita je nominalno uvijek za to, no kod njih su reakcije bile prilično indiferenetno, s treće strane imamo bošnjačku političku elitu kod koje nisam vidio pretjeran zanos ovom odlukom. Smatram da je dobro da EU nastavi s ovim angažmanom i da se stvari u BiH raščiste, dosad smo imali političke elite koje bi nominalno bile za pristupanje EU-u, no kad se dođe kod poduzimanja konkretnih koraka i distanciranja od turskog i ruskog utjecaja, onda bismo imali zadršku, dodao je.
Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol rekao je da do ove odluke EU-a ne bi došlo da nije bilo ozbiljnijeg angažmana Republike Hrvatske od 2000. do danas.
-Bošnjaci gledaju prema Turskoj, Srbi prema Rusiji, no jedini koji tu bez fige u džepu želi na Zapad su Hrvati koji nemaju puno izbora. Hrvatima je u interesu da budu u istoj zajednici u kojoj je Republika Hrvatska, da nema unutarnjih granica i da imaju sve koristi koje EU nosi.
Smatra da je odluka visokog predstavnika Schmidta za Hrvate dugoročno riješila problem – pitanje izbora u Dom naroda.
-Odnosno ta je odluka spriječila da se Hrvate može izbaciti iz konstituiranja izvršne vlasti, a to je ključ cijele priče za njihova prava u BiH. Pitanje izbora Doma naroda i formiranja izvršne vlasti je deset puta važnije od Komšića. Jedino na što on može samostalno utjecati je imenovanje ambasadora iz hrvatske kvote, rekao je Sokol dodajući da je odluka Schmidta rezultat hrvatskog djelovanja prema međunarodnim akterima.
Predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković rekao je da je europska perspektiva za BiH postojala i prije, ali da je postojao određeni zamor što se tiče proširenja.
-Rat u Ukrajini sve. Dodjela statusa kandidata Ukrajini, Moldovi, kao i europske perspektive Gruziji sve mijenja, tako je promijenio i perspektivu Bosne na bolje. Približavanje BiH i njezin europski put ovisi isključivo o unutarnjim političkim akterima u BiH, što nažalost ne ulijeva puno povjerenja. Jedini koji tu žele provesti reforme su Hrvati, dok ostali to samo nominalno žele, rekao je Hajduković dodajući da one najvažnije reforme još uvijek nisu provedene.
