Istina o našim precima je zapisana u kamenu. On je od prapovijesti pratitelj u životu čovjeka.
Mnogi naši ljudi Hercegovci mogu se ponositi ovime što su napravili od kamena. Gotovo sve ono što je stvoreno kroz ljudsku povijest ostalo je do danas trag u kamenu. Kamen naš hercegovački našao je mjesto u našoj kulturi stanovanja i življenja čovjeka. Odavno je naš kamenoklesar imao posebno poštovanje prema kamenu zbog njegovih strukturnih, fizičkih, mehaničkih i estetskih karakteristika. Zbog svojih karakteristika kamen nikada neće izgubiti svoju vrijednost. O kamenu su ispričane priče, opjevan je u pjesmama, a od kamena i s kamenom se vjekovima živjelo na ovim prostorima.
Kamen naš svagdanji
Svoju priču o tvrdom hercegovačkom kamenu ima i Frano Oreč, predsjednik udruge “Zvuk kamena” iz Posušja. Frano se već 50 godina bavi istraživanjem ove vrste korisne sirovine na ovim prostranstvima, ali prati i što se to događa s kamenom u bližoj i daljoj okolici. “Nemam namjeru govoriti o našoj dalekoj prošlosti, to prepuštam stručnjacima iz arheologije. Naša baština je zapravo iznimno bogata, a prije svega zahvaljujući ovom resursu. Istraživao sam korištenje kamena na ovim prostorima. Dosta sam toga vidio, istraživao i pisao te zaključio da se ovaj rad nikada ne može do kraja dovesti. Mogu slobodno reći kako je ovaj kamen glavni element u prirodi koji je naselio i ostavio čovjeka na ovim prostorima. Posebice ću naglasiti, zahvaljujući kamenu stvorena su i plodna tla i pašnjaci, sam čovjek napravio je više nego što je dala priroda, barem kada se govori o posuškom kraju”, tvrdi Oreč.
Kamen je čovjeku služio od njegova postanka do danas. Ako se vratimo u ne baš tako davnu prošlost, vidimo što je kamen značio čovjeku. Prvi kamen koji je čovjek koristio je onakav kakav je u prirodi. Takvim kamenom čovjek je stvarao zaštitu od svih nepogoda, bilo od divljači, neprijatelja ili od vremenskih nepogoda. Da bi dobio što sigurniju zaštitu, čovjek je počeo obrađivati kamen kako bi ga lakše slagao. Od kamena je napravljena prva prirodna zaštita od svih nedaća, prva kuća i u njoj prvi stolac, prvi krevet, od kamena su bile čatrnje, bunari, kaptaže, prve slavine…
“Nažalost, moram reći da većina baštine od kamena nema ni približno adekvatnu zaštitu. Ima dosta slučajeva uništavanja iznimno vrijednih objekata. Posebno ću istaknuti objekte koji su građeni od kamena ili pokriveni kamenim pločama od našeg kamena, rukama naših majstora sagrađenih na današnjim urbanim prostorima Posušja. Među prvim objektima bila je prva osnovna škola na ovim prostorima. Taj objekt je bio simbol naših majstora, simbol našeg obitavanja i, na kraju, vječiti simbol općine Posušje. Taj objekt srušen je nakon Domovinskog rata bez ikakvih razloga. Također imamo i rušenje kamenih slavina za vodu, ali i drugih objekata.
Da skratim, kamena baština je zanemarena. Moramo prihvatiti da je kamen simbol općine Posušje u svakom pogledu. Nažalost, nedavno smo na ulasku u Posušje dobili metalni, a ne kameni križ na spomen onih koji su rođeni na kamenu, živjeli od kamena i vječno se borili za kamen i s kamenom, pod kojim su našli i vječni počinak. Ovo su samo neki pokazatelji našeg odnosa prema kamenu. Promislimo dobro i promijenimo svoj odnos prema tom bogatstvu!”, sa žaljenjem konstatira diplomirani inženjer rudarstva Franjo Oreč. Sjeća se Oreč vremena neposredno nakon Drugog svjetskog rata kada je u Posušju formirano poduzeće “G. P. Zidar”.
Osnivanje takvog poduzeća zasnivalo se na činjenici da su u tom kraju bili izvanredni i nadaleko poznati majstori, zidari, klesari, za koje slobodno možemo reći kako su bili vrhunski majstori, što je vidljivo po još očuvanim ili manje očuvanim kamenim građevinama, a posebice na grobljima. Uz Hercegovinu, posuški kamenari ostavili su kamene građevine diljem Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Dalmacije.
Cijenjen u svijetu
“Sedamdesetih godina prošlog stoljeća rodila se ideja o preradi kamena u ploče za oblaganje objekata. Počeli smo, tako reći, s probnom preradom, što nam je omogućilo da pokažemo visoku kvalitetu jedne vrste našeg kamena. Krenuli smo u izgradnju jednog programa na 20.000 četvornih metara ploče. Na veliko iznenađenje, došlo je do ogromnog interesa na tržištu, tako da smo uskoro krenuli u novi program od 40.000 četvornih metara standardne ploče, ali smo istraživali nove dvije vrste ploča te smo u to vrijeme otvorili i opremili tri kamenoloma. Pokazalo se da ni ovi programi ne zadovoljavaju potrebe tržišta te smo krenuli s povećanjem proizvodnje na 100.000 četvornih metara. U istraživanju sirovinskih baza ustanovili smo dvije nove vrste kamena s visokom kvalitetom. Tada smo primljeni u zajednicu kamenjara na državnoj razini. Na ocjenjivanju kvalitete kamena u Beogradu, od šest ponuđenih, dvije vrste našeg kamena dobile su certifikate na neograničenu primjenu. Usporedno s razvojem kamena za primjenu u graditeljstvu, napravili smo program za industrijsku proizvodnju građevnih materijala (granulacije za beton, betonskih blokova, rizla i punila za asfalt). Najmodernija i najveća u BiH. Radeći na razvoju kamena, otvorili smo kamenorezačku školu koja je obučavala kadrove, a mi smo imali bazu za stručnu radnu snagu. Naš princip bio je korištenje isključivo našeg i materijala i radne snage, što nam je priroda dala, što se pokazalo potpuno ispravno”, tvrdi Oreč naglašavajući kako je osnovno pitanje koje se postavlja kakve su danas mogućnosti za razvoj ove grane gospodarstva.
Kako tvrdi predsjednik udruge “Zvuk kamena”, kamen nije samo ono što se koristi za preradu u raznim oblicima ploča i drugih elemenata. Isto tako, ako ne i više, zanimljiva je upotreba kamena u industrijskoj proizvodnji građevinskih materijala, u kemijskoj industriji, prehrambenoj, farmaceutskoj te mnogim drugim industrijama. Pogrešno je govoriti o kamenu u komercijalnim nazivima, kao što su ukrasni kamen, mramorni… To su izmišljeni nazivi koji se koriste u uskom značenju. U svom dugogodišnjem istraživanju došao sam do 10 vrsta kamena koji je tijekom stoljeća korišten na ovim prostorima. Svih deset vrsta ima posebne karakteristike, kako po kemijskim svojstvima tako i po boji. Posebice želim istaknuti jednu vrstu koja je rijetka, ali vrlo tražena zahvaljujući iznimno visokom stupnju kalcijeva karbonata i visokom stupnju bjeline. Ispitivanja su to pokazala u poznatoj europskoj tvornici “Alpine” u Ausburgu.
“Na osnovi onog što smo utvrdili, ali i na osnovi onog što je rađeno u prošlosti, sa sigurnošću možemo reći da imamo velike mogućnosti razvoja na bazi kamena. Ovom u prilog napomenuo bih nekoliko ponuda koje smo imali, a koje govore o mogućnostima atraktivnih programa. Neposredno nakon prošlog rata dobio sam upit iz Gospodarske komore BiH da ugostim stručni tim iz Amerike za izradu programa za proizvodnju građevinskih materijala na bazi “Besser” sustava s 200 zaposlenih. Za vrijeme boravka kod nas utvrdili su da postoje sve vrste kamena koje su potrebne za ovakvu proizvodnju. Ispitali su tržište u krugu od 200 kilometara koje je prihvatilo program. I svi ostali elementi ocijenjeni su iznimno povoljnima. Također sam razgovarao s jednom talijanskom tvrtkom za proizvodnju betonskih stupova, posebice za prijenos električne energije. Radi se o velikoj njemačkoj tvrtci iz Heidelberga te jednoj iz Henkela, jednoj tvrtki iz Švedske, iz Belgije i mnogim drugima. Želim reći da ove tvrtke imaju podatke o našem kamenu i njegovim karakteristikama. Ovo su samo neki pokazatelji koji govore o mogućnostima razvoja kamena i njegove velike važnosti”, konstatira Oreč.
Posuški kamenari predlažu kako je potrebno organizirati jednu kvalitetnu raspravu u Županiji s jasnim argumentima da hercegovački kamen uđe u program razvoja kao broj jedan jer je to resurs koji traži veliko zapošljavanje. Njima je nejasno i nerazumljivo da nam se u razvojnom programu kamen uopće ne spominje iako imamo bogato iskustvo na tom resursu, ali i povećano zanimanje za ovaj građevinski materijal.
Pogled.ba
