Kako bi se unaprijedio prijevoz putnika i roba, podignula razina sigurnosti, brzine i učinkovitosti pograničnog prometa te dosegnuli europski standardi, u ovom se trenutku vrše brojne aktivnosti na uređenju, adaptaciji, ali i izgradnji novih graničnih prijelaza u zemlji.
Iz Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine za Večernji list je potvrđeno kako imaju brojne planove čija se realizacija očekuje ove godine – od dovršetka izgradnje graničnog prijelaza kod Posušja, preko adaptacije tri dodatna granična prijelaza pa do gradnje još tri. U potonjem slučaju sve će, treba objasniti, ovisiti o dinamici donošenja proračuna institucija BiH.
Realizacija projekata
A najdalje se stiglo, objašnjeno je, kada govorimo o izgradnji graničnog prijelaza Osoje, pri čemu je iz Uprave za neizravno oporezivanje rečeno kako se radovi odvijaju u skladu s ugovorom o izgradnji i u skladu s projektnom dokumentacijom. A o dinamici, kao i stupnju dovršenosti, svjedoči i informacija prema kojoj u ovoj instituciji završetak radova očekuju u trećem tromjesečju tekuće godine. Granični prijelaz Osoje imat će iznimno pozitivan utjecaj ne samo kada je riječ o brzini protoka osobnih automobila već i kada cijelu situaciju prekograničnog prometa promatramo kroz aktivnosti lokalnog gospodarstva, a poglavito onog izvozno orijentiranog. Nadalje, imati suvremeni granični prijelaz takvog tipa od presudnog će značaja biti i onoga trenutka kada na snagu stupe nova pravila Europske unije koja se odnose na biometrijske podatke.
A južni dijelovi zemlje također bi u bliskoj budućnosti mogli dobiti još jedan suvremeni i po svim europskim standardima izgrađeni granični prijelaz, a koji će svoju osobitu vrijednost imati tijekom ljetnih mjeseci. Riječ je o lokaciji koja ima vjerojatno najveću prometnu frekvenciju upravo u vrijeme godišnjih odmora, zbog čega se s posebnom pozornošću prate sve pripremne aktivnosti. Naravno, riječ je o graničnom prijelazu Doljani, pri čemu su iz UNO-a objasnili kako je za njega pribavljena urbanistička suglasnost, u tijeku je postupak pribavljanja odobrenja za građenje (izrada glavnog projekta, pribavljanje potrebnih suglasnosti). Podsjećamo, zemljište za novi prijelaz na Doljanima UNO je kupio krajem 2018. godine, a nalazi se u neposrednoj blizini postojećeg graničnog prijelaza i prostire se na 4300 m2.
Novi prijelaz bit će izgrađen prema standardima Europske unije, a imat će tri ulazna i tri izlazna traka.
Navedena dva kapitalna projekta samo su dio onoga što se realizira ili će se tek realizirati, a govoreći o ovoj godini, Uprava za neizravno oporezivanje ima u planu 2025. godine završiti adaptaciju GP Izačić, Ripač i Ustibar, pri čemu je završen odabir izvođača radova. Izačić je, podsjećamo, jedan od najznačajnijih graničnih prijelaza koji ima strateški značaj za promet ljudi i roba, tako da će njegova adaptacija svakako pridonijeti dodatnom povećanju kvalitete usluga. Ripač je također pozicioniran na prostoru Unsko-sanske županije, dok je Ustibar prijelaz prema Republici Srbiji na prostoru općine Rudo.
Planom rada za 2025. godinu Uprava za neizravno oporezivanje predvidjela je izgradnju graničnih prijelaza Uvac, Strmica, Popovi (Pavlovića most), adaptaciju objekata CI Višegrad, Novi Grad te rekonstrukciju graničnog prijelaza Rača. Sve navedene aktivnosti ovisit će o usvajanju proračuna za 2025. godinu i o odobrenim sredstvima u usvojenom proračunu (za koji će projekt biti odobrena sredstva).
Gradnja novih, odnosno adaptacija postojećih graničnih prijelaza tematika je koju svakako valja promatrati i u kontekstu novih pravila koje Europska unija namjerava primjenjivati na svojim vanjskim granicama. Prevedeno, imati veći broj trakova znači u pravilu izbjegavanje većih gužvi i zastoja, odnosno veću brzinu protoka prometa. A u smislu novih tehnologija koje EU namjerava primjenjivati, prva na redu je sustav ulaska/izlaska (EES), odnosno automatizirani informatički sustav za registraciju državljana zemalja izvan EU-a, prilikom putovanja u svrhu kraćeg boravka, svaki put kada prijeđu vanjske granice bilo koje od 29 europskih zemalja koje koriste ovaj sustav. Za potrebe EES-a “državljanin zemlje izvan EU-a” je putnik koji nema državljanstvo bilo koje zemlje Europske unije ni državljanstvo Islanda, Lihtenštajna, Norveške ili Švicarske. “Kratki boravak” znači boravak u trajanju do 90 dana unutar bilo kojeg razdoblja od 180 dana, a razdoblje se računa kao jedno razdoblje za sve europske zemlje koje koriste EES, navode za Večernji list iz Izaslanstva Europske unije u BiH. Uvođenjem tehnologije EES će modernizirati upravljanje vanjskom granicom EU-a i postupno unaprijediti iskustvo za putnike prilikom ulaska u schengenski prostor. Unaprijeđene granične provjere, korištenje elektroničkih evidencija i biometrijskih podataka povećat će sigurnost. Druga važna promjena je sustav ETIAS, a koji će tražiti podnošenje zahtjeva za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja ETIAS mrežne stranice ili mobilne aplikacije i za to će se morati platiti naknada u iznosu od 7 eura, dok će dobiveno ETIAS odobrenje vrijediti tri godine ili do isteka valjanosti putnog dokumenta.
