U tradiciji građana Bosne i Hercegovine nije prisutna praksa osiguranja imovine.
Nedavna iskustva, poput velikih poplava i klizišta u 2014. godini, pokazuju da od tada građani počinju više razmišljati o osiguranju imovine. U osiguravajućim kućama naglašavaju, da skromne cijene osiguranja, daju veliku sigurnost građanima, javlja BHRT.
Osiguranje imovine u Bosni i Hercegovini još je daleko od prakse u zapadnoeuropskim zemljama. Podrazumijeva se osiguranje automobila, nešto je u značajnijem obujmu u postratnom razdoblju životno osiguranje, dok je osiguranje imovine najmanje zastupljeno u bosanskohercegovčkim osiguravajućim kućama.
Goran Jurčenko, predstavnik osiguravajuće kuće iz Tuzle, kaže:
Ja ću napomenuti 2014. godinu, kad su se dogodile one najveće poplave kod nas. Poslije toga, otprilike 15 do 30 dana, je bio takav odziv građana prema nama što se tiče osiguranja imovine. Međutim, poslije 30 dana jednostavno kod nas svijest opet krene svojim putem.
Cijena police osiguranja stana od 100 kvadrata od požara, poplava i zemljotresa, je na godišnjoj razini oko 150 KM, što dokazuje da cijena osiguranja nije određujuća, već se radi o tradicijskom odnosu prema osiguranju imovine.
Taj potres možda jeste najskuplja, da kažem, cijena, karika, u dijelu osiguranja, ali to opet ne iznosi neki veliki iznos da bi se naš svijet odrekao tog dijela, kaže Jurčenko.
Tragični zemljotresi, poput ovog u Turskoj, vjerojatno će imati utjecaja na povećan interes bosanskohercegovačkih građana za osiguranjem imovine. Ipak, za mijenjanje tradicijskog odnosa prema osiguranju, bit će nužno raditi mnogo više na edukaciji građana.
