Nakon poskupljenja šećera i ulja, koje se desilo u posljednjih nekoliko mjeseci, građani BiH mogu očekivati i poskupljenje kave, jer je već došlo do skoka cijena ovog omiljenog crnog napitka na svjetskom tržištu.
Naime, mrazevi koji su zadesili prostor Brazila, najgori u posljednjih dvadesetak godina, doveli su do rasta cijene nepržene kave, koji se već odrazio na cijene kave u svjetskim trgovinama, a isto mogu uskoro očekivati i kupci u BiH.
Kako su “Nezavisne” neslužbeno saznale od predstavnika iz ove oblasti poslovanja, cijene kave bi mogle porasti mnogo više od očekivanog, odnosno od mogućeg poskupljenja mogla bi ih zaboljeti glava, umjesto da kava kao inače pomogne, što će sigurno naići na neodobravanje građana, koji kavu često stavljaju na vrh liste potrepština.
“Kad god idemo u nabavku, kava je na listi za kupovinu. Pola kilograma brzo se potroši, a ako dođe do poskupljenja stvarno će biti još jedan udar po džepu potrošača”, kaže jedna Banjalučanka.
Da je do rasta cijena na stranom tržištu već došlo za “Nezavisne novine” potvrdila je i Nina Bijedić Mujanović, direktorica kompanije “Vispak” iz Visokog, koja kaže da je poznata trenutna situacija kada je u pitanju izuzetno visok rast cijena kave na tržištu, kao i uzrok rasta istih.
“S obzirom na to da je kava burzovna roba mi smo naviknuti na kontinuirano variranje cijena ove sirovine i svoje strategije poslovanja usklađujemo s godišnjim procjenama postotka variranja iste. Ono što je u trenutno značajno drugačije jeste ekstremno visok rast cijena, koji je također dinamičan”, navela je Bijedić Mujanovićeva.
Dodala je da je ovakva situacija na tržištu već neko vrijeme prisutna i značajno utječe na poslovanje domaćih firmi.
“Još pratimo dimaniku promjene cijena sirove kave kako bismo mogli procijeniti prosjek njenog povećanja. Ti podaci će značajno utjecati na donošenje konačne odluke o eventualnoj promjeni cijene našeg proizvoda”, kazala je Bijedić Mujanovićeva.
Dodala je da je u proteklom periodu bio kontinuiran rast cijena sirove kave te da to zasad nije utjecalo na promjene cijena ovog proizvoda u BiH.
“Naša buduća cjenovna strategija će svakako ovisiti od tržišnih uvjeta jer je osnova za održivo poslovanje”, zaključila je Bijedić Mujanovićeva.
Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovina regije Banja Luka, kazao je da kava još nije poskupjela, ali da sve upućuje na to da bi do skoka cijena ovog proizvoda moglo doći.
“Ne zna se još koliko će poskupjeti, ali i ta tiha poskupljenja su poprilično opteretila potrošačku košaricu građana”, rekao je Marjanović.
Dodao je da je ranije došlo do poskupljenja ulja, čija je cijena sada već izašla na oko tri KM, te da je šećer nešto blaže poskupio.
“Trenutno se cijene pola kilograma kave kreću od 6,30 do 6,90 KM u ovisnosti od proizvođača”, kazao je Marjanović, dodajući da iako se kava ne smatra osnovnom životnom namirnicom, ipak za građane BiH predstavlja jedan od najvažnijih proizvoda.
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” iz Tuzle, navela je da, nažalost, zbog slobodnog formiranja cijena svatko može odrediti cijene proizvoda.
“Kava je nešto što je potrošačima bitno, ali nije osnovna životna namirnica. Nažalost, mi smo već imali veliki rast cijena jestivog suncokretovog ulja, mesa, pa i nekih mliječnih proizvoda”, kazala je Bulićeva.
Dodala je da, kada dođe do rasta cijena ovog kofeinskog napitka, potrošačima savjetuju da gledaju cijenu i da se radije odlučuju za one koji su makar za pet feninga jeftiniji, jer bi to moglo nakon nekog vremena dovesti do stabilizacije tržišta, te da građani, ako cijene budu previsoke, mogu kupovati neke zamjene za kafu.
Rast cijena kave u supermarketima mogao bi dovesti i do skoka cijena ovog napitka i u ugostiteljskim objektima.
“Jedno poskupljenje kave je došlo odmah poslije pandemije virusa korona, zbog većih troškova poslovanja. Sigurno je da će cijena kave na tržištu dovesti do njenog poskupljenja i u ugostiteljskim objektima”, kazao je za “Nezavisne” Goran Kurtinović, član Upravnog odbora “Horece”.
Dodao je da se trenutno cijene kava u ugostiteljskim objektima kreću od 1,5 do čak tri KM.
